Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) razvio je u suradnji s vodećim bankama standardizirani upitnik za prikupljanje i pružanje relevantnih ESG podataka kao podršku poslovnoj zajednici u ispunjavanju nadolazećih obveza izvještavanja i praćenja napretka u postizanju ciljeva održivosti propisanu direktivnom Europske unije (EU) o korporativnom izvještavanju o održivosti.

Platformu su predstavili Hrvatska udruga banaka (HUB) i Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), a ona sadrži jedinstveni upitnik za prikupljanje i pružanje podataka o okolišnom, društvenom i korporativnom upravljanju.

Upitnik se sastoji od 87 osnovnih pitanja i dodatnih opcionalnih pitanja koja se otvaraju ovisno o odgovorima na ona osnovna. Od ukupno 251 pitanja, 64 su specifična za pojedine industrije. Upitnik će se morati ispunjavati jednom godišnje i vrijedit će u svim bankama.

Digitalizirano popunjavanje
Prva izvješća o održivosti prema europskim standardima objavit će iduće godine za financijsku 2024. veliki poduzetnici od javnog interesa s 500 i više zaposlenih. G

odinu nakon toga objavljivat će ih i ostali veliki poduzetnici izlistani na burzi, a mali i srednji poduzetnici izlistani na burzi dužni su prva izvješća objaviti u 2027., također za prethodnu godinu.

Uz navedene, upitnik mogu popuniti i sve pravne osobe koje to žele ili to banke od njih zatraže, neovisno o obvezi ili neobvezi izvještavanja u skladu s važećim uredbama ili direktivama EU-a.

Popunjavanje ESG upitnika u potpunosti je digitalizirano i sama predaja je bez naknade. Direktorica HUB-a Tamara Perko rekla je kako je cilj platforme harmonizirati i ujediniti podatke potrebne za izvještavanje o održivosti poduzeća.

Prednost upitnika je što će značajno olakšati nefinancijsko izvještavanje za poduzetnike prema bankama, budući da će ga banke koristiti u kreditnim procesima, a cilj je bio omogućiti klijentima koji imaju poslovne odnose s više banaka, da nemaju obvezu ispunjavati različite upitnike.

“Mi smo prije nekoliko godina shvatili da će banke morati prikupljati podatke vezane za okoliš i društveno odgovorno poslovanje tako da smo se usuglasili na razini sektora da imamo jedan jedinstveni upitnik”, objasnila je Perko.

Novi rizici za banke
EU, unutar Europskog zelenog plana, teži do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent, uz smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na 1990. u skladu s Pariškim sporazumom.

“Obveza ispunjavanja postoji u skladu s europskim direktivama gdje je uvedeno CSRD izvještavanje i svaki poduzetnik u određenom roku će morati izvještavati po toj direktivi. Pojavili su se novi rizici, poput poplava i požara, koji će biti provedeni kroz bankovne kreditne politike, jer banka mora nadgledati te rizike i mora biti svjesna tih rizika”, rekla je Perko o razlogu popunjavanja i novim okolišnim i klimatskim rizicima.

Regulatorni okvir održivosti u EU zahtijeva od banaka razvoj financijskih proizvoda koji podržavaju održivost, kao i unaprjeđenje poslovnih procesa za efikasno upravljanje okolišnim, društvenim i upravljačkim utjecajima i rizicima. Te mjere uključuju kontinuirano praćenje i provedbu ESG kriterija.