Prošlotjedni dogovor Vlade i Grada Hvara o prijenosu kontrolnog dioničkog paketa u Sunčanom Hvaru očekivano je potpirio slične apetite kod drugih lokalnih samouprava, a prije svega u dalmatinskim mjestima u kojima još ima neprivatiziranih hotelskih kuća, za koje su slične inicijative već postojale. Konkretno, lokalne političke strukture već pripremaju zahtjeve Vladi da im se na isti način prepusti 25 posto plus jednu dionicu iz državnog portfelja u hotelsko-turističkim poduzećima Korčula i Orebić, Hotelima Plat i Hotelima Maestral.

Neutemeljeni zahtjevi
U Hrvatskom fondu za privatizaciju i resornom ministarstvu unaprijed osuđuju te inicijative na neuspjeh. Zahtjevi tih lokalnih samouprava potpuno su neutemeljeni, tvrde u tim institucijama, pojašnjavajući kako se nikakve paralele ne mogu povući između tih hotelskih kuća s odštetom Hvara te Grada Opatije. U slučaju Hvara i Opatije, pojašnjavaju, postojali su dugogodišnji imovinsko-pravni sporovi, a kontrolnim se paketom država s njima de facto nagodila te su Hvar i Opatija pristali povući sporove koji bi otežali proces privatizacije i ulazak strateškog partnera. U slučajevima Korčule, Orebića i Dubrovnika pak nema takve pravne podloge za realizaciju lokalnih zahtjeva za stjecanje kontrolnog paketa. Potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju Damir Polančec najavio je da će projekti privatizacije u hotelskim poduzećima započeti u prvoj polovici 2007. godine, no pitanje je hoće li oni biti pokrenuti s obzirom na to da u većini navedenih tvrtki računaju na provođenje radničkog dioničarstva koje će biti regulirano novim zakonom o privatizaciji koji bi uskoro trebao krenuti u proceduru. Kada bi još uz radničke zahtjeve HFP bio prisiljen ukalkulirati i želje lokalaca, u tim tvrtkama za privatizaciju zapravo više ne bi preostalo dovoljno dionica da se zainteresira potencijalne ulagače. Međutim, sama pojava lokalnih zahtjeva za dionicama hotelskih poduzeća mogla bi dodatno zakomplicirati i u najmanju ruku usporiti privatizaciju hotelskih tvrtki u izbornoj godini. U tijeku je prodaja dvaju hotelskih poduzeća, Podgore i Živogošća, koja se nude pet put i uz velike popuste, i do 90 posto u odnosu na nominalnu vrijednost dionica, te Bizovačkih toplica. Osim tih triju tvrtki, iz turističkog portfelja za privatizaciju preostaje još devet poduzeća u kojima država ima većinske udjele. Za većinu hotelskih tvrtki iz HFP-ova portfelja i ova će sezona proći u iščekivanju promjene vlasničkog titulara. U opatijskoj Liburniji privatizacija će čekati razrješenje sporova sa SN Holdingom, a u Imperijalu se razgovara s upravom i zaposlenicima o preuzimanju tvrtke. Od ostalih tvrtki trenutno se prema dostupnim informacijama intenzivnije radi na pripremi privatizacije crikveničkog hotelskog poduzeća Jadran, koje je u dugogodišnjoj blokadi i pred stečajem te pripremi projekta restrukturiranja i privatizacije HTP-a Korčula. U oba se slučaja kalkuliralo s privatizacijom modelom javno-privatnog partnerstva, koji su priželjkivali i uprave i zaposlenici tih tvrtki te lokalne vlasti. U međuvremenu se od tih ideja u državnoj upravi odustalo, pa se sada pripremaju klasični modeli privatizacije putem javnog natječaja. U slučaju HTP-a Korčula taj proces ići će nešto sporije nego u Jadranu.

Korčula će kasniti
Nadzorni je odbor, naime, na posljednjoj sjednici potkraj prošle godine, razmatrao mogućnosti provođenja financijske konsolidacije tvrtke prije same privatizacije, i to izdvajanjem i prodajom jedne nekretnine. Najlogičnijom se pritom pokazala prodaja hotelsko-apartmanskog naselja Bon Repos, koje je izdvojeno u odnosu na ostale hotelske objekte korčulanskog najvećeg poduzeća, koje bi se prodavalo kao cjelinu. No kako uprava HTP-a Korčula tek treba pripremiti teren za konsolidaciju, vjerojatno je da sama privatizacija neće biti pokrenuta do konca godine.