U užem smislu, označava startupe i rastuće kompanije koje se primarno oslanjaju na tehnologiju za obavljanje osnovnih funkcija financijskih usluga, utječući na to kako korisnici čuvaju, štede, posuđuju, ulažu, prenose, plaćaju i štite novac.

To uključuje svakodnevno bankarstvo, kreditiranje, upravljanje imovinom, plaćanja, investicijsko bankarstvo i tržišta kapitala, usluge za male i srednje poduzeća, korporativne usluge, operacije i infrastrukturu, uključujući ugrađene financije te bankarstvo kao uslugu.

U malo širem smislu, fintech uključuje kriptovalute, decentralizirane financije i inovacije u osiguranju (insurtech), kao i zeleni i klimatski fintech koji pružaju rješenja poput dobrovoljnih ugljičnih kredita, financijsko iskorištavanje pošumljavanja ili upravljanje šumskim resursima do alata za izvještavanje u održivosti (ESG SaaS).

Fintech je cijelo desetljeće, zaključno sa sredinom 2022., doživljavao procvat, a naročito uzbudljive bile su Covid godine. Prema Dealroomu, europski fintech privukao je 28 milijardi američkih dolara venture capital ulaganja u 2021. te 23 milijarde dolara ulaganja u 2022. Te brojke su se gotovo istopile u 2023., s ulaganjima od šest milijardi dolara, što je 74 posto manje nego prethodne godine.

Svakako, 2023. bila je izuzetno teška za venture capital ulaganja te se procjenjuje da su u Europi pala 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Slične trendove vidimo i u zemljama regije (CEE) gdje je u dvije uzastopne godine fintech bio najviše financiran sektor od strane venture capitala prikupljajući 915,5 milijuna eura u 2021., potom 1,5 milijardu eura u 2022., da bi u prošle godine pao na 279,5 milijuna eura.

Iako je prošla godina bila relativno loša za fintech, što je osim općenitog pada ulaganja u tehnološke kompanije i pada venture capital ulaganja uzrokovano i većim kamatnim stopama, dosta je razloga za optimizam u 2024.

Fokus na B2B fintech

Gledajući na strukturu venture capital ulaganja, 75 posto usmjereno je na fintech rješenja za poslovne korisnike (B2B) zbog tradicionalno visokih povrata te nižih troškova marketinga od rješenja za potrošače (B2C). U tom segmentu treba izdvojiti veliki porast fintech tvrtki koje adresiraju potrebe malih i srednjih poduzeća, kao što su solucije za administrativna rješenja, uključujući ona za upravljanja sustavima plaća i usklađenosti s regulativom poput one vezane za pranje novca te provjere kupaca i dobavljača.

U tom kontekstu, raste i hrvatski fintech sektor, a najbolji primjer su kompanije Fonoa i Farseer. Fonoa je naš izrazito uspješan scaleup (inače sa sjedištem u Irskoj) koji pruža rješenja za automatizaciju poreza usmjerena na pojednostavnjenje međunarodne porezne usklađenosti za poslovne subjekte te je s ukupno prikupljenih 85 milijuna dolara na putu da postane jednorog. U zadnjoj rundi u srpnju 2022. prikupljeno je 60 milijuna dolara.

 Farseer je startup koji je početkom 2023. prikupio prvu veću financijsku investiciju od 1,5 milijuna dolara (SQ Capital, Apertu Capital, Danube Angels) te nudi alate za financijsko planiranje i analizu za bolje donošenje poslovnih odluka.

Neki vide veliki potencijal u razvoju fintecha kroz korištenje umjetne inteligencije. Osobno, smatram da je najveći potencijal u integraciji generativne AI u fintech ponude za poboljšanje korisničkog iskustva i usklađivanje s regulatornim standardima. Iako transformacijski utjecaj AI-ja možda nije u potpunosti shvaćen, njegov potencijal u automatizaciji složenih zadataka i pružanju sofisticiranih korisničkih interakcija je široko priznat. Primjer hrvatske fintech kompanije koja koristi AI je investicijska platforma Robocash.

Financijska inkluzija

Financijska inkluzija ostaje snažna globalna priča, s fintechom koji igra ključnu ulogu. Cloud-baziran bankovni softver za financijske institucije u nedovoljno opsluženim regijama, posebno u Africi, predvode taj napor za financijsku inkluziju. Poslovni model Oradiana temelji se na pružanju infrastrukture koja omogućava ovim institucijama da učinkovito pruže bankarske usluge stanovništvu koje nema pristup takvih uslugama.

No financijska inkluzija prijeko je potrebna i u Hrvatskoj. Beon, usredotočen na hrvatsko tržište, poboljšava socijalnu inkluziju nudeći financijsko savjetovanje vezano uz restrukturiranje dugova i mostovne kredite, time adresirajući potrebe dužnika u ovrsi. Aircash je jedna od naših najbrže rastućih scaleup tvrtki, koja do sada nije imala vanjsko financiranje, no također po rastu prihoda i širenju na različita tržišta spada u kategoriju jednoroga. Teško je povjerovat da hrvatska tvrtka ima rješenja koja u korisničkom iskustvu često nadmašuju Revolut, no mnogi će korisnici koji koriste oba proizvoda to potvrditi ako su zapeli na korisničkoj podršci.

Ponovni interes za fintech i očekivanja da će idući hrvatski jednorog biti jedna fintech scaleup kompanija ukazuju na to da inovativna tehnološka rješenja u financijskoj industriji imaju svijetlu budućnost. Fokus na B2B fintech rješenja, integracija umjetne inteligencije, financijska inkluzija, te kripto rješenja i decentralizirane financije samo su neki od trendova koji će oblikovati sljedeću fazu razvoja fintech industrije.

Zeleni i klimatski fintech također nastavlja rasti, pokazujući potencijal za doprinos održivosti i ekološkoj odgovornosti. Niz hrvatskih kompanija koje nismo uspjeli sve spomenuti (ukupno ih ima 104 od cca. 900 startupova i scaleupova) imaju sve predispozicije za uspjeh, kao što i hrvatski fintech sektor ima potencijal za globalno prepoznavanje i inovacije koje mogu pružiti odgovore na neka od najvažnijih pitanja današnjice.