Baš u uvjetima dok se pokušava dokučiti kakve će sve globalne strateške promjene pokrenuti ponovni ulazak Donalda Trumpa u Ovalni ured Bijele kuće, prvenstveno u kontekstu trgovine s Kinom, u Hrvatsku stiže gospodarska delegacija iz Kine. Izaslanstvo čine dužnosnici provincije Zhejiang i predstavnici 20-ak kineskih tvrtki iz područja transporta, biomedicine, energetike, autodijelova, nekretnina, proizvodnje strojeva i opreme, te robe široke potrošnje. Zainteresirane su za različite oblike suradnje, od dolaska na tržište i uspostave suradnje s hrvatskim tvrtkama, do otvaranja podružnica, pa i mogućih akvizicija. Posjet predvodi China Council for the Promotion of International Trade, Zhejiang Provincial Committee (CCPIT Zhejiang), a u sklopu posjeta u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom ogranizirani su i B2B razgovori s hrvatskim tvrtkama. To je jedan u nizu događaja koje se organizira u posljednje vrijeme s ciljem povezivanja tvrtki iz Kine i Hrvatske.

Prošli tjedan, kaže Ante Perica iz HGK-ovog Centra za internacionalizaciju poslovanja, u Kini je u Šangaju održan i Kineski međunarodni uvozni sajam (CIIE) na kojemu je HGK imala svoj štand, a predstavljale su se hrvatske tvrtke iz prehrambene i drvne industrije, poljoprivrede, obnovljivih izvora energije i proizvodnje građevinskog kamena. Među ostalim, proboj na tom ogromnom tržištu tražili su predstavnici brojnih hrvatskih tvrtki, među ostalim i predstavnici jedne od vodećih u proizvodnji mliječnih proizvoda Zdenka iz Velikih Zdenaca, te drvoprerađivač Đakovački enterijer, koja proizvodi piljenu građu i drvne elemente, zatim vinkovački proizvođač neem ulja Vukoil, varaždinski dobavljač kamena Impresa Missoni i SEZ – Hrvatska posebna gospodarska zona.

Usnuli s koronom

Gospodarski odnosi s Kinom ‘zaspali’ su s koronom, no, protekle dvije godine Kina je opet proaktivna i u kampanji za ulazak na strana tržišta, pa je Hrvatsku posjetilo više poslovnih izaslanstava, od kojih su dva velika imala i B2B komponentu. Perica kaže da je prije izbijanja pandemije interes hrvatskih tvrtki za suradnju s Kinom bio izuzetno visok i sva su događanja bila dobro posjećena od hrvatskih tvrtki.

“Nakon izbijanja pandemije, početkom 2020., sve aktivnosti koje su uključivale B2B razgovore su stale. Naime, kineska borba s širenjem Covida potrajala je sve do kraja 2022.”, kaže Ante Perica. Slučaj je vidljiv i u statističkim pokazateljima, jer je pandemija zaustavila započeti rast hrvatskog izvoza roba i dolaska kineskih turista, dok je za razliku od toga uvoz iz Kine i u vrijeme korone rastao. Izvoz je, prema najnovijim podacima DZS-a, ove godine počeo snažno rasti, u prvih osam mjeseci vrijednost mu je na godišnjoj razini veća za više od 45% (73 milijuna eura), no još je ispod razine koja je ostvarena uoči pandemij (133 milijuna eura).

No, trgovinski odnosi Hrvatske i Kine, gledano u dužem periodu, obilježava kontinuitet rasta, uz suficit na kineskoj strani. Ove godine u osam mjeseci uvezeno je iz Kine oko 934 mil. eura roba. Ono što je konstanta je i struktura hrvatskog izvoza. Najveći dio čini drvna građa, gotovo polovicu, dok manjka proizvoda veće dodane vrijednosti koji, pak, dominiraju u uvozu iz Kine. Tu su u vrhu električni strojevi i aparati s posebnim funkcijama, telefoni, poluvodiči, uređaji za klimatizaciju itd.

Prostora za napredak u odnosima s Kinom itekako ima, a Ante Perica ističe da je najizglednije unapređenje suradnje u području transporta i distribucije roba, u čemu velike kineske tvrtke imaju mogućnost korištenja pomorskih i zračnih luka za slanje svojih roba u Europu.

Gospodarski odnosi Hrvatske s Kinom vidno jačaju od kada je Hrvatska ušla u EU, no s članstvom u EU oni su uvelike i ovisni o političkoj situaciji i ukupnim odnosima s azijskim i globalnim divom. U posljednje vrijeme obilježavaju ih carine koje EU uvodi za kineske električne automobile, te reciprocitet kojima Kina uzvraća na određene europske proizvode. U dosadašnjoj gradnji odnosa s Kinom, bez obzira na mjere kojima se nastojalo zaštititi europske interese, Hrvatska je na političkoj razini dobro plivala, vodeći se taktikom ‘low profile’.

Pelješki – najveći projekt

Najjači primjer je suradnja u slučaju gradnje Pelješkog mosta, najvećeg projekta financiranog iz europskih sredstava na kojemu je angažirana velika kineska tvrtka, i to u trenucima kada je europska politika zauzela stav da zbog dampinških cijena kineske tvrtke ne budu angažirane na velikim poslovima. Kineska tvrtka nastavila je s aktivnostima i nakon toga, trenutačno radi na projektu bušenja tunela kroz Kozjak. Ta politika ‘soliranja’, koji je u odnosu na EU prema Kini tada zauzela Vlada Andreja Plenkovića, pogođen je potez i moguća dobra podloga gospodarstvenicima u daljnjem povezivanju s dalekim tržištem. Sličnim putem sada idu i druge zemlje, poput Slovenije.

Iako evidentno dolazi vrijeme zamrzavanja globalizacije, kojom su zapadne zemlje Kini i omogućile rast, ni europski ni kineski gospodarstvenici ne žele prekid i zatvaranje tržišta. Kad su investicije u pitanju, Kina je kao jedan od ciljeva zacrtala intenziviranje svojih globalnih ulaganja, a nova pravila igre o kojima svjetske sile govore zasad ne obuhvaćaju i investicije.

Kina, inače, na hrvatskoj ulagačkoj karti još nije percipirana kao velik ‘igrač’. Prema podacima HNB-a, od 1993. do kraja prvog tromjesečja ove godine bilježi se 231 milijun eura izravnih ulaganja iz Kine. Najveća kineska investicija bila je Vjetropark Senj, teška 32 milijuna eura, a posljednji veći projekt je tvornica FACC u Jakovlju, u kojoj se proizvode dijelovi za avione Boeing, Airbus, te za Rolls-Royce. Investicija je krajem prošle godine ‘podebljana.