Jedinstvena financijska putovnica, europsko načelo prema kojem banke mimo matične zemlje mogu praktički neograničeno poslovati u ostalih 27 zemalja Unije, pojeftinilo je financiranje na Starom kontinentu i učinilo ga dostupnijima, ali i donijelo nove glavobolje regulatorima, uključujući i Hrvatsku narodnu banku.

Banke članice većih grupacija, što u Hrvatskoj znači gotovo sve u stranom vlasništvu, potpale su pod primarnu superviziju ECB-a s kojim HNB surađuje, no u praksi može rezultirati manjim opsegom nadzora nad dijelom vlastitog financijskog sustava i rizikom za stabilnost. To pitanje posebno postaje aktualno s rastom bojazni za zdravlje talijanskih banaka, vlasnika dviju najvećih domaćih Zagrebačke banke i PBZ-a.  

Bankarski sustav susjedne Italije pritišće uteg od čak 20 posto loših kredita, uz kombinaciju visokih troškova i izostanka ekonomije razmjera. Tamošnja Vlada u zadnjih godinu i pol pokrenula niz inicijativa da financijski sustav održi glavu iznad vode, no europska pravila da u pomoći bankama mora sudjelovati i privatni sektor (slično kao kod HPB-a prošle godine), a ne samo novac poreznih obveznika značajno ograničavaju manevarski prostor. 

Zabrinutost investitora
Stoga ne treba čuditi da je strah investitora za tamošnje banke, čije su dionice od početka godine potonule gotovo 60 posto, dodatno podgrijan najavljenim izlaskom Velike Britanije iz EU, drugog najvećeg uplatitelja nakon Njemačke u europski proračun i fondove. Premda je rekorder u lošim kreditima Monte dei Paschi di Siena s više od 35 posto, a UniCredit i Intesa ispod 20 posto i boljom pokrivenošću kapitalom, ključno je pitanje izmakne li kontroli situacija u Italiji, jesu li stabilne Zaba i PBZ, a posredno i domaći financijski sustav?

Na vezi s HNB-om
U HNB-u ističu da nakon što je Europska središnja banka u studenom 2014. po provedenoj reviziji kvalitete imovine (AQR) tih banaka i stres-testa, preuzela nadzor na Unicreditom i Intesom. "ECB redovito komunicira s HNB-om u okviru supervizorskih kolegija na kojima se usklađuju regulatorni zahtjevi prema grupi i članicama grupe. Trenutno u toj komunikaciji nema otvorenih pitanja", poručuju iz HNB-a. "Kada je riječ o Zagrebačkoj banci i PBZ-u, članicama spomenutih bankarskih grupa, možemo reći da one u okviru uobičajene, kontinuirane supervizije HNB-a kojom su obuhvaćene sve kreditne institucije u Hrvatskoj, u cijelosti provode regulatorne zahtjeve.

Banke su, prema procjeni HNB-a, s obzirom na pokazatelje kapitaliziranosti, raspoloživu tehnologiju i management sposobne poslovati u skladu s propisima neograničeno dugo bez podrške matičnih grupacija, tako da procjenjujemo da nikakve dopunske supervizorske mjere ne bi bile potrebne ni u slučaju poslovnih teškoća nekog do vlasnika. Naravno, HNB pažljivo prati situaciju, procjenjuje je i djelovat će ukoliko se za tim ukaže potreba", ističu iz središnje banke. Odluče li se eventualno Talijani na prodaju, u HNB-u napominju da to nije moguće bez njihove suglasnosti. "Za sada ne postoje naznake da je takva odluka donesena, a s obzirom na značaj spomenutih banaka za Hrvatsku, HNB bi vrlo pažljivo pristupio davanju takvog odobrenja", poručuju. 

Pretjerana sloboda

Jedinstvena putovnica rizik za stabilnost
Posljednja financijska kriza vjerojatno bi imala znatno nepovoljnije učinke na financijsku stabilnost u Hrvatskoj da je poslovanje banaka iz država članica putem podružnica (nasuprot bankama kćerima čiji je prekomjerni rast ograničavan administrativnim mjerama, op.a.) bilo znatnije zastupljeno u bankovnom sustavu, ističe HNB u Financijskoj stabilnosti. Osim koristi koje donosi sloboda kretanja usluga na jedinstvenom tržištu, primjena jedinstene putovnice može imati nepovoljne učinke na financijsku stabilnost. Upravo je to razlog, dodaju, da se sve češće mogu čuti mišljenja o potrebi ograničavanja prekograničnog pružanja usluga isključivo na model poslovanja banaka putem podružnice koja nije značajna za lokalni financijski financijski sustav.