HNB: Udio duga u BDP-u 69,5%, zaustavljen kvartalni pad zaduženja

Autor: Ana Blašković , 03. srpanj 2023. u 14:00
Ministar financija Marko Primorac/S. Midžor/PIXSELL

Nakon sedam kvartala smanjenja duga u BDP-u, trend se početkom godine preokrenuo.

Udio duga opće države u BDP-u na kraju ožujka iznosio je 69,5 posto, 6,4 postotna boda manje u odnosu na ožujak prošle godine. Istovremeno, udio duga porastao je 0,7 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, čime je zaustavljen trend pada udjela duga opće države u BDP-u započet u drugom kvartalu 2021., priopćili su iz Hrvatske narodne banke.

“Promatrano u odnosu na godišnji BDP, nakon smanjivanja udjela duga u BDP-u sedam tromjesečja zaredom, u prvom tromjesečju 2023. dolazi do blagog rasta, do čega je došlo zbog relativno većeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a”, ističe središnja banka u novom statističkom priopćenju.

69,8

posto duga opće države odnosilo se na unutarnji dug

Rast unutarnjeg duga
Prema konačnim podacima, ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju ožujka 2023. iznosilo je 48,1 milijardu eura. Tako je u odnosu na kraj prosinca prošle godine ostvaren rast od 2,1 milijardu eura (4,5 posto), dok je u odnosu na kraj lanjskog ožujka taj dug veći za 2,7 milijardi eura (5,9 posto) pri čemu je najveći dio povećanja duga u godini dana nastao u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Rast duga na godišnjoj razini posljedica je kombinacije pada inozemnog duga za 1,2 milijarde eura (7,7 posto) i porasta unutarnjeg duga za 3,9 milijardi eura (13 posto), kažu iz HNB-a. U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji dug države porastao je za 2,5 milijardi eura ili 7,9 posto, dok se inozemni dug smanjio za 0,4 milijarde eura ili 2,7 posto.

S obzirom na strukturu duga, na kraju ožujka 69,8 posto duga opće države odnosilo se na unutarnji dug, dok se preostalih 30,2 posto odnosilo na inozemni dug. Udio unutarnjeg duga u ukupnom dugu opće države povećao se tako za 4,4 postotna boda na godišnjoj razini.

Dvije trećine obveznice
Kako su naveli iz središnje banke podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa su tako na kraju ožujka ove godine najveći udio u tom dugu imale obveznice, 65,8 posto. Kao drugi po važnosti slijede dugoročni krediti, s 30,2 posto, a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti, s ukupnih četiri posto u dugu.

Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka ove godine bio za 0,8 milijardi eura ili 29,2 posto manji u odnosu na kraj ožujka 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 3,4 milijarde eura ili 7,8 posto. “Podaci upućuju na trend rasta dugoročnog duga i kredita i još više vrijednosnica, uz istovremenu stagnaciju kratkoročnog duga”, napomenuli su iz Hrvatske narodne banke.

Podsjetimo, sredinom prošlog mjeseca država je izdala euroobveznicu u iznosu od 1,5 milijardi eura s dospijećem od 12 godina uz kupon od četiri posto. Od objave do zatvaranja knjige upisa, transakcija je izvršena u jednom danu zahvaljujući snažnoj potražnji iznad 6,4 milijarde eura.

Komentirajte prvi

New Report

Close