Treću godinu zaredom, u prošloj godini Hrvatska je imala najslabiji gospodarski rezultat među deset zemalja srednje i istočne Europe. No, tu nije kraj neslavnim rekordima; kod nas je zabilježeno i najsnažnije smanjenje zaposlenosti, otkriva najnoviji Bilten Hrvatske narodne banke.

Uspjeli se prilagoditi
Osim Hrvatske, BDP je pao u još tri zemlje u prošloj godini: u Češkoj je pad iznosio 1,1 posto, Mađarskoj 1,7 posto, dok su Hrvatska i Slovenija potonule po dva posto. Da su se druge zemlje uspjele prilagoditi krizi pokazuje primjer baltičkih zemalja koje bilježe snažne stope rasta. Gospodarski rast u Letoniji je dosegnuo 5,3 posto, u Litvi 3,6 posto, a je imala Estonija 3,2 posto. Od sjevera prema jugu vidljivo je pogoršanje pa su Poljska i Slovačka prošlu godinu zaključile sa dva posto, Bugarska 0,8 te Rumunjska sa 0,2-postotnim rastom. U zemljama koje su imale jači rast BDP-a gospodarsku aktivnost podupirala je i domaća potražnja. Zaposlenost je blago porasla u baltičkim zemljama, Mađarskoj i Rumunjskoj, dok je Hrvatskoj zabilježen najveći pad broja zaposlenih. Većina uspoređenih zemalja tijekom prošle godine nastavila je provoditi konsolidaciju započetu 2010. kroz  smanjenje rashodne strane proračuna. Smanjenje rashoda provedeno je uglavnom na socijalnim naknadama, kapitalnim transferima i nabavi nefinancijske imovine. "Za razliku od toga, smanjenje manjka u Hrvatskoj, Bugarskoj i Češkoj bilo je uvjetovano povećanjem prihoda", ističe HNB.

Prijeti novi rast duga
Ipak, povećavanje pritiska na javne financije bilo je prisutno u svim zemljama, najviše u Hrvatskoj i Slovačkoj. Javni dug Hrvatske u 2012. povećao se na 53,6 posto BDP-a, a krajem 2013. njegova razina mogla bi biti još nepovoljnija u odnosu na ostale zemlje, predviđa središnja banka. Prema projekcijama Europske komisije većina zemalja nastavit će provoditi fiskalnu konsolidaciju. Ako se rebalansom proračuna znatno ne smanji, u Hrvatskoj bi se manjak mogao ponovno produbiti, zaključuje se u Biltenu.