Hrvatska narodna banka ovog se utorka, pomalo iznenađujuće za tržišne aktere, oglasila deviznom intervencijom.

Ovaj put intervencija je bila obrnutog smjera u odnosu na prethodnih pet održanih u ovoj godini.

HNB je, naime, svih tih pet intervencija upriličio za prvog pandemijskog šoka u ožujku, i to prodajući bankama eure i djelujući u smjeru sprječavanja slabljenja domaće valute prema euru, dok je ovotjednom od banaka kupovao eure, i to ukupno 130 milijuna.

Dakle, središnja banka intervenirala je u smjeru sprječavanja aprecijacijskih pritisaka.

Blagi pritisci

Početkom tjedna euro jest malo otklizao. U utorak se spustio blago ispod razine 7,52 kune, no “devizeri” banaka reći će kako se na tržištu nije baš razaznavalo naglije jačanje aprecijacijskih pritisaka niti je takvih naznaka bilo, primjerice, slijedom kreditne aktivnosti banaka, odnosno puštanja većih kredita.

Blage pritiske na tečaj donekle su povezivali tek s institucionalnim investitorima i rješavanjima forward ugovora (od ljeta). Imajući u vidu i ne pretjerano velik iznos HNB-ova otkupa eura, i to po prosječnom tečaju od 7,536 kuna, sudionici domaćeg deviznog tržišta ovotjednu intervenciju uglavnom iščitavaju kao svojevrsnu poruku središnje banke o ravnotežnom tečaju kojega se kani držati.

Time se u prvom redu aludira na središnji paritet kune prema euru od 7,5345 koji je utvrđen prilikom srpanjskog ulaska Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II i koji se smatra orijentirom i u pogledu tečaja po kojem će Hrvatska za koju godinu ući u eurozonu.

Prema svemu sudeći, HNB namjerava tečaj držati “na kratkoj uzici” u odnosu na centralni paritet, no u Hrvatskoj su već odavno oscilacije tečaja razmjerno male. U svakom slučaju, jako su daleko od otklona utvrđenih u okviru ERM II kroz obvezne intervencijske tečajeve (plus-minus 15% u odnosu na središnji paritet).

Inače, u prijašnjim godinama nije bilo neuobičajeno da se potkraj godine upriliči devizna intervencija, čime se na neki način ciljala razina tečaja kojom će se zaključiti godina.

Zadrži li se trenutna razina tečaja, a jučer je bio oko 7,54 kune za euro, u preostala dva tjedna, ovotjedna bi intervencija mogla ostati i zadnja u ovoj godini.

Neuobičajena godina

Zbog koronakrize 2020. godina je svakako bila neuobičajena i u pogledu deviznih intervencija, ponajprije po tome što su sve osim ovotjedne bile kroz HNB-ove prodaje, a ne kupnje eura. Pritom je ukupno bankama prodano oko 2,25 milijardi eura.

Kako je paket protukriznih mjera HNB-a bio daleko širi, usporedno s tim HNB je osigurao i izdašnu potporu kunskoj likvidnosti sustava, a visoki dnevni viškovi na računima za namirenja već dugo su prisutni.

Ožujskoj seriji HNB-ovih intervencija prodaja deviza prethodilo je višegodišnje razdoblje u kojemu je središnja banka isključivo intervenirala s ciljem sprječavanja aprecijacije kune prema euru. Zadnje aukcije prodaja eura prije toga su zabilježene još u jesen 2015. godine, a u međuvremenu je u četiri i pol godine bilo 17 intervencija u kojima je HNB od banaka isključivo kupovao devize.

Inače, prosječna razina tečaja ove je godine u odnosu na dvije prethodne veća. Prošle i pretprošle godine prosječan tečaj euro-kuna iznosio je 7,41. Ove godine to je bila najniža razina tečaja, dok je najviša bila 7,66 kuna za euro.