HBOR lani platio 54 mil. kn za izvoz električnog vlaka u BiH

Autor: Poslovni dnevnik , 06. lipanj 2013. u 22:00
Anton Kovačev/Sanjin Strukic/PIXSELL

Omogućen izvoz prema 758 kupaca.

Kroz programe osiguranja izvoza koje Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) provodi uz nadležnost Povjerenstva za osiguranje izvoza prošle godine omogućen je izvoz hrvatskih roba i usluga u 53 zemlje, izvijestio je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade u četvrtak.

Izvoz je omogućen prema ukupno 758 kupaca te je osigurano devet kredita za pripremu izvoza i osigurano 15 bankarskih garancija vezanih uz izvozne poslove hrvatskih društava, rekao je Linić u sklopu predstavljanja godišnjeg izvješća o radu Povjerenstva za osiguranje izvoza za 2012. godinu, koje je Vlada prihvatila.

Kao najznačajnija izvozna tržišta za koje je odobreno osiguranje u 2012. godini ističu se Ruska Federacija, Bosna i Hercegovina, Ujedinjeno kraljevstvo, Norveška i Turkmenistan, rekao je ministar financija Slavko Linić.

Ukupni osigurani izvozni promet hrvatskih izvoznika, koje je Hrvatska banka za obnovu i razvitak osigurala u 2012. godini, iznosi 2,56 milijardi kuna, čime je pokriveno 3,5 posto ukupnog izvoza Republike Hrvatske. Povjerenstvo je podržalo i realizaciju novougovorenih polica osiguranja za preuzimanje rizika neplaćanja inozemnih dužnika u vrijednosti od 1,35 milijardi kuna.

Na ime premije osiguranja tijekom prošle godine u Garantni fond osiguranja izvoza ostvaren je prihod 10,1 milijun kuna, a osiguranicima je uslijed materijalizacije šteta po zaključenim policama osiguranja isplaćeno devet odšteta u ukupnom iznosu od 55,3 milijuna kuna, izvijestio je Linić.

Najveći dio odštetnih zahtjeva, čak 98 posto odnosno 54 milijuna kuna prema njegovim riječima, proizlazi iz poslovnog odnosa Končara i Željeznica Federacije Bosne i 
Hercegovine.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Dok tržište kapitala proživljava katarzu, HBOR-u cvjetaju poslovi!? Usporedba tržišta kapitala i HBOR-a je veoma eksploatorna i poučna. HBOR se kao nekada SSRN( Socijalistički Saveza Radnog Naroda) nudi kao alternativa za tvrtke i institucije tržišta kapitala i institucije i tvrtke tržišta (ne) financija. Tako se SSRN nudio i opstojao nekad kao alternativa višestranačju!!!
Međutim logika društva i politike odbacila je logiku jednostranačja kao što će odbaciti i logiku državnog kapitalizma, direktivizma i simuliranja tržišta (ne) financijske industrije. Barem se tomu toplo nadam!!!???

New Report

Close