Logistika i prijevoz su kičma svakog gospodarstva i društva, a koliko je ovaj segment važan, dovoljno pokazuje da su uslijed lockdowna zbog korona krize na proljeće ove godine gotovo svi logistički pravci bili na ovaj ili onaj način otvoreni kako bi se građani opskrbili barem osnovnim namirnicama poput hrane, lijekova, energije i sl. Naravno, u doba korone su uglavnom funkcionirali logistički kapaciteti vezani uz robu, dok su oni specijalizirani za promet putnika bili i još jesu u velikim problemima.
Prošla godina je bila rekordna po pitanju prijevoza ljudi i robe, slažu se svi. To potvrđuju i u Hrvatskim autocestama, kompaniji koja je prema Bisnodeovom popisu 505 najvećih tvrtki po prihodu u Hrvatskoj na liderskoj poziciji u ovom segmentu. HAC je lani imao 2,3 milijarde kuna prihoda. Predsjednik Uprave Boris Huzjan, ističe da je HAC-u, kao tvrtki ovisnoj o prometu roba i usluga, u kontekstu prihoda prošla godina u svim segmentima prometa, uključujući i turizam bila rekordna. Dodaje da ju je stoga teško uspoređivati s trenutnom situacijom.
“Zadovoljni smo sa sezonom s obzirom na ograničenja zbog epidemije, jer pokazalo se da je dostupnost destinacije unutar nekoliko sati zahvaljujući modernim i sigurnim autocestama bio odlučujuć faktor kod turista pri odabiru ljetne destinacije. Usprkos neizvjesnoj godini nismo zaustavili kapitalne investicije poput dovršetka dionice autoceste A5 prema Madžarskoj, mosta Svilaj na istoj dionici ili početka radova na obilaznici Novog Vinodolskog, buduće dionice autoceste prema Žutoj lokvi. Pozitivni učinci poslovnog i financijskog restrukturiranja kroz posljednje tri godine pokazali su se ključnim u novonastalim okolnostima poslovanja. Uštede i dobro financijsko planiranje kroz Krizni plan poslovanja za 2020., koji izrađen još u travnju, omogućuju HAC-u da i u ovoj situaciji, uz manji promet na autocestama ima stabilno poslovanje bez zaustavljanja investicija u ključne infrastrukturne projekte“, kazao nam je Huzjan.
Hrvatska pošta je pak uglavnom bazirana na prometu robe, a koja je zahvaljujući eksploziji internetske trgovine, u stalnom porastu. Lani su imali 1,9 milijardi kuna prihoda, što je rast od 11% u odnosu na godinu prije. Iz HP-a, kojem je na čelu predsjednik Uprave Ivan Čulo, ističu da im je 2019. godina bila jedna od uspješnijih. Pojašnjavaju da su je obilježili snažan fokus svih radnika i menadžmenta na provedbu zacrtanih elemenata Razvojne strategije Pošta 2022. te nastavak velikog investicijskog ciklusa.
“Otvorili smo novi sortirni centar, završili prodaju evotv-a, akvizirali tvrtku Locodels, predstavili smo javnosti novu uslugu Paket24 te novi logo Hrvatske pošte. U čitavoj godini korisnicima smo pružili više od 260 milijuna poštanskih usluga, dok je ostvarena EBITDA iznosila 190,7 milijuna kuna, a nekonsolidirana dobit bila je 130,7 milijuna kuna. Investirali smo čak 40% više u odnosu na godinu prije, čak 302,4 milijuna kuna. Na razini tržišta višegodišnji kontinuirani trend rasta e-trgovine nastavljen je u 2019., a paketno poslovanje učvrstilo se kao snažan motor poštanske i logističke industrije”, kažu iz Pošte. Dodaju da su u 2020. očekivali nastavak rasta e-trgovine, koja je zbog pandemije preko noći eksplodirala i uzrokovala snažan zaokret na tržištu uslijed čega se većina tvrtki i poslovnih subjekata okrenula prodaji putem interneta.
“Upravo zahvaljujući novom sortirnom centru i velikim naporima naših radnika spremno smo dočekali i prebrodili izazove koje je nam je donijela 2020. Naša očekivanja se nisu previše promijenila s obzirom na to da nismo stali s poslovanjem ni jedan dan za vrijeme aktualne krize. U prvoj polovici godine prilagodili smo rashode sukladno padu prihoda koji je pogodio čitavo gospodarstvo. U ovoj godini svakako očekujemo pozitivan rezultat koji će, obzirom na okolnosti, biti manji od rezultata iz 2019.”, kažu nam u Hrvatskoj pošti.
Dramatičan udar na aviopromet
Možda i najveće posljedice korona krize trpi Croatia Airlines koja je lani imala 1,75 milijardi kuna prihoda, što je bilo na razini 2018., te konstantno zadnjih godina bilježila rekorde u broju prevezenih putnika i destinacija na koje lete. Iz te tvrtke, kojoj je već tri godine kao privremeni predsjednik Uprave na čelu Jasmin Bajić, kažu da je u 2019. godini Croatia Airlines nastavio povezivati Hrvatsku sa svijetom tijekom cijele godine, pružajući snažnu podršku razvoju hrvatskoga turizma i gospodarstva. “U godini u kojoj je obilježena 30. obljetnica osnutka, zrakoplovi tvrtke povezivali su Hrvatsku s 38 odredišta u 24 europske države, dok je pritom prevezeno rekordnih 2,179.400 putnika”, kažu u Croatia Airlinesu. Dodaju da je 2020. svima donijela neočekivane okolnosti, a pandemija je uzrokovala najdublju krizu u povijesti civilnog zrakoplovstva.
“Croatia Airlines dijeli sudbinu cijele zrakoplovne industrije u Europi i svijetu, kao i prijevozničkog i turističkog sektora u Hrvatskoj. No unatoč tome, potvrdila je da predstavlja strateški dio hrvatske prometne infrastrukture te ni u jednom trenutku nije prekinula prometovanje u izvanrednim okolnostima, čime je na svoj način pridonijela održavanju prometne povezanosti hrvatskom gospodarstvu i građanima. Od početka krize Croatia Airlines omogućio je povratak u Hrvatsku za oko 23.000 hrvatskih građana, stavio se Vladi na raspolaganje za prijevoz humanitarne pomoći kao i za vraćanje hrvatskih vojnika iz Afganistana, obavljeno je i više repatrijacijskih letova iz različitih dijelova Europe te najdulji let u povijesti kompanije – onaj u Kinu i natrag. S obzirom na dosadašnje negativne posljedice epidemiološke krize, koja je u Hrvatskoj i svijetu uzrokovala drastično smanjenje potražnje za uslugama zračnog prijevoza, procjenjuje se da će ove godine biti prevezeno oko 50 posto manje putnika u odnosu na 2019.”, ističu iz našeg nacionalnog avioprijevoznika.
Briselski novac za željeznicu
Veliki igrač na tržištu logistike i prijevozništva je još jedna javna tvrtka i to HŽ infrastruktura kojoj je na čelu predsjednik Uprave Ivan Kršić i koja je prošlu godinu završila s rastom prihoda za 8,1% i realizacijom od 1,32 milijarde kuna. Iz same tvrtke nam poručuju da su im lanjsku godinu obilježili intenzivan rad na pripremi i realizaciji značajnih investicijskih projekata kao i poslovne aktivnosti vezane uz održavanje i sigurno organiziranje i reguliranje željezničkog prometa.
“HŽ Infrastruktura je u 2019. ostvarila pozitivan financijski rezultat i poslovala je sukladno proračunskim načelima uravnoteženosti prihoda i rashoda. Lani smo realizirali ukupno 950,9 milijuna kuna investicija u željezničku infrastrukturu, što je 29 posto više u odnosu na prethodnu godinu, a 74 posto sufinancirano je iz fondova Europske unije. Ukupna vrijednost projekata koji su sufinancirani euopskim novcem je 700,9 milijuna kuna što je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu”, kažu nam u HŽ Infrastrukturi. Što se tiče poslovne 2020. , gospodarske okolnosti uzrokovane pandemijom, kao i posljedice potresa na zagrebačkom području odrazile su se na njihove poslovne aktivnosti.
“Dinamika radova na investicijskim projektima koji su u tijeku se uslijed novonastale situacije usporila, a na novougovorenim projektima došlo je do odgode početka radova, što je rezultiralo promjenom planirane dinamike realizacije investicijskih projekata tako da je dio planiranih aktivnosti odgođen za sljedeće poslovno i financijsko razdoblje. Do kraja godine očekujemo normalizaciju poslovanja i intenziviranje poslovnih, prvenstveno investicijskih aktivnosti. Što se tiče pružanja željezničkih usluga 2019. je bila u skladu s očekivanjima. Prihodi od pružanja željezničkih usluga bili su 2% viši od planiranih zahvaljujući povećanju teretnog prometa uzrokovanog povećanjem rada novih željezničkih prijevoznika. Iako je u 2020. od ožujka do svibnja putnički prijevoz bio u prekidu, povećanje u teretnom prijevozu u prvih sedam mjeseci 2020. godine iznosi 12 posto”, navode iz HŽ Infrastrukture.
Osim njih, značajni prihod u ovom sektoru su ostvarili još Zagrebački električni tramvaj s 1,19 milijardi kuna lani, 2,7% više u odnosu na godinu prije te javni brodski prijevoznik Jadrolinija iz Rijeke s 978 milijuna kuna prihoda i rastom od 2,8%.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe je lani imala stabilne prihode od 845,5 milijuna kuna, a koji će ove godine zasigurno pasti zbog kolapsa civilnog zračnog prometa uslijed korone.
U konačnici, tu je i HŽ Putnički promet koji je lani zabilježio pad prihoda za 2,8% s realizacijom od 836 milijuna kuna.
