Europska središnja banka objavila je u četvrtak prvi gubitak u gotovo dva desetljeća. Minus od 1,3 milijarde eura na kraju prošle godine odražava učinak viših kamata koje se plaćaju nacionalnim središnjim bankama, a koje je ECB podigao na rekordnu razinu u obuzdavanju inflacije, inače najveće u povijesti jedinstvene europske monetarne unije.

Europska središnja banka ostvarila bi prošle godine puno veći gubitak da nije zagrabila u 6,6 milijardi eura rezervacija nakupljenih posljednjih godina za pokrivanje rizika, piše Financial Times.

Više stope pogurale su neto izdatke ECB-a za kamate, odražavajući nagli porast kamata plaćenih drugim nacionalnim središnjim bankama koje dijele euro, s 900 milijuna eura 2022. na 7,2 milijarde eura lani.

Prihod od kamata koje banka zarađuje od ogromnog portfelja obveznica kupljenih u proteklom desetljeću nije porastao u toj mjeri budući da su mnoge od njih dugoročne državne vrijednosnice koje godinama nose niske ili čak negativne stope.

FT piše da će se kritičari nedavne masovne kupnje obveznica vjerojatno uhvatiti za gubitke središnje banke. Jedan takav slučaj još je u tijeku pred njemačkim ustavnim sudom. Javne financije također će biti pogođene okončanjem velikih dividendi koje su ministri financija navikli primati od središnjih banaka.

Premda bi gubitak mogao povećati politički pritisak na kreatore politike u Frankfurtu i ugroziti njezinu neovisnost, većina analitičara smatra da ne bi trebalo biti važno jesu li središnje banke profitabilne.

ECB ističe da je “vjerojatno da će trpjeti gubitke sljedećih nekoliko godina, ali se predviđa da će se potom vratiti stvaranju održive dobiti”.