Grčka koalicijska vlada prisiljena je tražiti dodatnu financijsku pomoć međunarodnih kreditora. Zemlji treba najmanje 3,1 milijarda eura kako bi uspjela pokriti obveznicu koja dospijeva krajem kolovoza.

Prema pisanju The Wall Street Journala, lideri eurozone dali su naslutiti kako neće biti dopušteno da Grčka bankrotira zbog te obveznice koju drži Europska središnja banka, no nitko nije precizirao koliko bi iznosio dodatan kredit. Da sve svim silama bore kako bi osigurali dodatnu novčanu pomoć, novinarima je potvrdio i izvor iz grčkog ministarstva financija inzistirajući da mu ne objavljuju identitet. Koalicijska vlada u Ateni svježe eure treba kako bi premostila razdoblje koje joj je potrebno da osmisli i odobri nove mjere štednje. Riječ je o daljnjim rezovima kojima će zemlja pokušati uštedjeti dodatnih 11,5 milijardi eura u iduće dvije godine. Navodno je već osmišljen plan uštede 5,6 milijardi, no to je tek polovica ciljanog iznosa. Vođe koalicijskih stranaka i u srijedu su u kabinetu premijera Antonisa Samarasa pregovarale o spomenutim mjerama, ali prema informacijama objavljenim neposredno prije zaključenja broja sastanak nije urodio konkretnim zaključcima i rasprava će se nastaviti idućih dana. Dogovor mora biti postignut do 24. srpnja kada predstavnici Međunarodnoga monetarnog fonda, Europske unije i Europske središnje banke ponovno stižu u Atenu kako bi ocijenili je li se nova vlada dovoljno potrudila u sređivanju financijskih planova. Stalni nadzor trajat će do rujna.

Prognoze

‘BDP pada 6 do 7 posto’
Najnovije prognoze ekonomista iz privatnoga sektora Grčkoj predviđaju pad gospodarstva od šest do sedam posto u ovoj godini. S druge strane Europska komisija je prije najavljivala da se u ovoj godini očekuje pad grčkog BDP-a za 4,7 posto. Ne usvoje li se dodatne reforme, Međunarodni monetarni fond proračunski deficit Grčke vidi na 2 posto bruto domaćeg proizvoda, što je dvostruko više od planiranog.