Na dan kada je čelnik grupe europskih ministara financija Jean-Claude Juncker trebao doputovati u Atenu, objavljeno je da će se grčka vlada morati upustiti u rezove bitno dublje od planiranih. Neimenovani izvori tamošnjeg ministarstva financija novinarima Financial Timesa su pojasnili da će neto uštede koje je osmislila vlada Antonisa Samarasa težiti 11,6 milijardi eura, no realni, puni iznos raste na 13,5 milijardi eura što iznosi 6,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Te dodatne dvije milijarde zapravo su iznos kojim će se morati kompenzirati manji porezni prihodi za koje je kriva recesija puno dublja od očekivane (procjenjuje se da će grčko gospodarstvo u ovoj godini pasti čak sedam posto).

Iz minusa u plus
Izvori ministarstva dodaju da će, kada se sve mjere štednje provedu, grčka proračunska potrošnja biti najmanja u odnosu na druge članice eurozone, gledano po udjelu u BDP-u. Mjere bi na kraju trebale državnoj blagajni u idućoj godini donijeti plus od 3,6 milijardi eura te 9,5 milijardi u 2014. godini naspram ovogodišnjega planiranog deficita od dvije milijarde. Što se pozicije Samarasove vlade tiče, procjenjuje se da će ona preživjeti objavu bolnih mjera, no kao puno veća opasnost u tom se smislu doživljava odgovor europskih čelnika na odgodu primjene rezova koju premijer namjerava zatražiti.

Opstanak vlade
Ne pristanu li Samarasove kolege na “labavljenje” rokova za ispunjavanje dogovorenih uvjeta, zemlja će se opet naći u pat-poziciji, a istu sudbinu mogla bi dijeliti i sama vlada. “Gospodarstvo jednostavno neće moći podnijeti teret rigidnih rezova u 2013. i 2014. godini pa ako ne bude produljenja rokova, ekonomska aktivnost će toliko pasti da će doći do situacije koju bi teško preživjela bilo koja vlada”, komentirao je FT-u jedan grčki dužnosnik.

Slijede važni sastanci
Zbog svega navedenog izuzetno je važno pitanje kako će proći ovotjedni sastanci grčkoga premijera s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Françoisom Hollandeom. A njih dvoje kao vodeći čelnici eurozone sigurno nisu ostali hladnokrvni na nova upozorenja koja u monetarnu uniju ponovo stižu iz američkih agencija za rejting. Fitch je ocijenio da u najopterećenijim članicama eurozone nije došlo do znatnijeg napretka u potrazi za protukriznim rješenjima te je zaprijetio novom serijom rušenja državnih rejtinga.
“Očekivanja da će političari ipak naći odgovor na financijsku krizu u regiji jesu visoka, ali i dalje postoje veliki izgledi da ćemo u vezi s tim biti razočarani”, izjavio je direktor Fitcha David Riley u razgovoru za Bloomberg TV.

‘Popuštanja ne smije biti’
Oglasio se i Moody’s, doduše nešto blažim ocjenama, ali ni one ne donose vedre vijesti. U toj agenciji smatraju da su prilagodbe zemalja u zoni eura jedva “na pola puta ispravljanja ekonomskih neravnoteža koje su potaknule krizu”. Zato, poručuju, čelništvo eurozone mora odlučno nastaviti sa strukturnim reformama, nikakvih popuštanja ne bi smjelo biti. U analizi dosadašnjeg napretka Moody’s kao uspjeh navodi pad troškova rada od 5,9 posto u Španjolskoj te 7,8 posto u Grčkoj i 13,7 posto u Irskoj. No promatra li se Italija, upozorava Moody’s, vlada još nije uspjela riješiti trgovinski deficit, sniziti troškove rada te osnažiti kompetitivnost svoga gospodarstva u odnosu na druge zemlje eurozone. Iako Moody’s u svojoj ocjeni ne spominje rušenje rejtinga, Fitchevo upozorenje unosi novi nemir jer se zna da osjetljiva financijska tržišta nervozno reagiraju na pad boniteta, a u trenutku kada su prinosi na obveznice prezaduženih država ionako previsoki, to predstavlja veliku opasnost.

Merkel između dvije vatre

‘Najveća dilema u karijeri’
Nakon povratka s odmora najmoćnija žena Europe, njemačka kancelarka Angela Merkel našla se između dvije vatre i suočena je s vjerojatno najvećom dilemom u karijeri, piše The Wall Street Journal. Kancelarka mora odlučiti hoće li popustiti Grcima kojima će očito trebati dodatna financijska pomoć kako bi opstali unutar eurozone ili pak poslušati koalicijske partnere u Njemačkoj, koji se već dugo protive daljnjim financijskim injekcijama za vladu u Ateni. Odluku će morati donijeti brzo jer bi Grčka već u listopadu mogla ostati bez novca što opet dovodi u pitanje opstanak “njezina” eura.