Iako su u ponedjeljak europske burze pozitivno reagirale na vijesti da u Grčkoj raste potpora strankama koje ne propagiraju izlazak iz eurozone, razloga za optimističniji pogled na situaciju u toj zemlji zapravo je jako malo. Dokaz tomu je vapaj bivšeg premijera Lucasa Papademosa, koji je svijetu poručio da bi grčke javne financije mogle kolabirati već u lipnju. Objasnivši da se stanje pogoršava puno brže nego se očekivalo, priznao je da plaće i mirovine vjerojatno neće moći biti isplaćene ako nakon novih izbora 17. lipnja zemlja konačno ne dobije novu vladu.

Rapidnom kvarenju grčke financijske “krvne slike” pridonio je oštar pad poreznih prihoda, ali i oslabljena kontrola javne potrošnje uzrokovana političkom krizom nakon parlamentarnih izbora i neuspjelih pokušaja formiranja nove vlasti. U državnu blagajnu slijeva se puno manje novca od poreza jer, očekujući izgledan izlazak Grčke iz monetarne unije, obveznici odgađaju uplate, a istodobno masovno povlače depozite iz banaka pripremajući se na eventualni povratak na drahmu i njezinu neizbježnu devalvaciju. Prema nekim procjenama, od izbora 6. svibnja Grci su iz banaka povukli više od tri milijarde eura. Usporedo s opadanjem količine proračunskog novca kopne i nade da će zemlja zadržati euro. Za crni scenarij pripremaju se brojne kompanije, banke, fondovi i osiguravatelji pa je među posljednjima to priznao i Lloyd’s of London. Na posebnoj su muci francuske banke, osobito Credit Agricole, zbog goleme izloženosti Grčkoj, koja se procjenjuje na više od 40 milijardi eura. Dramatičnost situacije možda najbolje ocrtava upozorenje belgijskog ministra vanjskih poslova Dideira Reyndersa, koji je rekao: “Banke i kompanije koje se ne pripremaju na izlazak Grka iz eura rade smrtnu pogrešku.”