Angela Merkel mogla bi pobjesniti. Grci očito nisu dovoljno ozbiljno shvatili upozorenje Berlina iz kojeg im je poručeno da će Njemačka staviti veto na bilo kakvu financijsku pomoć vladi u Ateni ne bude li se pridržavala dogovorene štednje.
Samo dva dana nakon te prijetnje, Financial Times došao je do dokumenata iz kojih je, pišu, vidljivo da vlada Antonisa Samarasa traži produljenje roka u kojem bi trebali provesti bolne mjere štednje. Svoj zahtjev njemačkoj kancelarki i francuskom predsjedniku Francoisu Hollandeu grčki bi premijer službeno trebao predočiti idućega tjedna, a pokušat će izboriti da se rok za dogovorene rezove rastegne na četiri godine, dakle do 2016. Njegov plan podrazumijeva da se proračunski deficit godišnje smanjuje za 1,5 postotnih bodova umjesto prije dogovorenih 2,5 postotnih bodova.
Sami će prikupiti novac?
Dokument kojeg su se domogli britanski novinari pokazuje da će vladi u Ateni trebati dodatnih 20 milijardi eura kako bi održala proračun uz tako smanjeno rezanje manjka. No ona namjerava do novca doći bez pomoći izvana. Eure bi povukli iz postojećeg kredita Međunarodnog monetarnog fonda te prodajom trezorskih zapisa, ali takav plan uključuje i odgodu otplate prvog kriznog zajma MMF-a i EU-a s 2016. na 2020. Jedan od agrumenata koje će pred međunarodne kreditore iznijeti premijer Samaras je projekcija kretanja gospodarstva koja pokazuje da će recesija u Grčkoj biti dramatičnija od očekivane, očekuje se da će BDP u ovoj godini pasti čak sedam posto. U tom je smislu Samarasov glavni ekonomski savjetnik Iannis Mourmouras izjavio da je “zadano smanjenje deficita za 2013. i 2014. naprosto pretjerano”.
Spasili ih trezorci
Sve ovo događa se u trenutku kada Grci čekaju rujansku “presudu” inspektora “trojke” o kojoj ovisi hoće li primiti novu tranšu pomoći vrijednu 31,2 milijarde eura. Jednu veliku prepreku opstanku u eurozoni ipak su uspjeli preskočiti. Dug po obveznici koju drži Europska središnja banka uspjet će otplatiti jer im je pošlo za rukom prodati trezorske zapise i tako prikupiti 4,06 milijardi eura od kojih će s 3,2 milijarde 20. kolovoza isplatiti ECB. Taj je problem Grcima bio uteg oko vrata jer im je prijetio bankrot budući da im Europski guverner Mario Draghi nije pristao prolongirati otplatu za mjesec dana.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu