Obujam građevinskih radova u siječnju ove godine bio je za 6,8 posto veći nego u istom lanjskom mjesecu, što je najveći rast od prosinca 2016. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema privremenim sezonski i kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, indeks obujma građevinskih radova u siječnju je u odnosu na prosinac prošle godine bio manji za 0,9 posto.

Na godišnjoj je razini, pak, porastao 6,8 posto, pri čemu je obujam radova izvedenih na zgradama u siječnju, u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, povećan za 12,0 posto, dok je na ostalim građevinama bio manji za 0,3 posto.

Službena statistika u ostale građevine ubraja one koje nisu zgrade, poput cesta, pruga, cjevovoda, mostova, brana, sportskih terena i sl.

Podaci DZS-a pokazuju da je u ovogodišnjem siječnju 56,9 posto radnih sati na gradilištima odrađeno na novogradnji, a 43,1 posto na rekonstrukcijama, popravcima i održavanjima.

Pritom je na zgradama odrađeno 53,4 posto radnih sati građevinara, a na ostalim građevinama 46,6 posto.

HGK: Nastavak rasta kolebljiv i nedostatan

Kako ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), riječ je o najvišem rastu od prosinca 2016. godine, no napominju da je takva dinamika rasta prvenstveno posljedica izuzetno niske baze, odnosno činjenice da je u siječnju prošle godine pri nepovoljnim vremenskim prilikama ostvarena vrlo niska razina građevinske aktivnosti, pa je realan pomak u razini građevinske aktivnosti u siječnju ove godine znatno skromniji. 

"Snažniji i stabilniji rast građevinske aktivnosti i dalje sputava nizak obujam radova na infrastrukturnim projektima, čiji se kontinuitet međugodišnjeg pada sada protegao na posljednjih devet mjeseci", stoji u komentaru HGK. 

Navode da je i u dijelu zemalja Europske unije, osobito u susjednim zemljama, u siječnju ove godine zabilježen izuzetno visok rast građevinske aktivnosti na godišnjoj razini, pri čemu su u nekim slučajevima zabilježene povijesno najviše stope rasta. Tako je međugodišnji rast građevinske aktivnosti u Sloveniji iznosio 76,0 posto, Mađarskoj 43,1 posto, Češkoj 33,6 i Poljskoj 31,8 posto, a na to su, pored niske baze, utjecali i solidna dinamika gospodarskog rasta te korištenje sredstava iz fondova EU.

Iz HGK ocjenjuju da podaci o obujmu građevinskih radova u Hrvatskoj sugeriraju nastavak rasta građevinske aktivnosti koji je kolebljiv i nedostatnog intenziteta te strukturno opterećen divergentnim kretanjima u visokogradnji i niskogradnji. 

"Stoga bi dinamiziranje gradnje infrastrukturnih projekata poduprto učinkovitijim korištenjem sredstava iz fondova EU moglo u budućem razdoblju povećati i stabilizirati rast građevinske aktivnosti kojeg će i dalje sputavati neriješeni problemi građevinske operative, osobito nedostatak odgovarajuće radne snage", zaključuje se u komentaru.