Svijet je opet poharala “ekstaza za zlatom”, a iznimka nije ni Hrvatska gdje su ove godine prodane rekordne količine. No, na golemu glad hrvatskih građana za tim plemenitim metalom nisu utjecale samo geopolitičke tenzije, odnosno ruska agresija na Ukrajinu te inflacija koja je sve više izvan kontrole, već i uvođenje eura.

Da je ova godina bila odlična za trgovce zlatom govori i posljednje dostupno izvješće Svjetskog vijeća za zlato (WGC), međunarodne strukovne organizacije, u kojem stoji da se u trećem tromjesečju potražnja za zlatom vratila na razine prije pandemije.

Pratimo globalne trendove

Samo u trećem kvartalu u svijetu je kupljeno 1181 tona zlata, što je 28 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U prvih devet mjeseci potražnja na globalnoj razini od 3386,5 tona bila je veća 18 posto. Inače, tijekom prvih devet mjeseci 2020. i 2021. globalna potražnja nije prelazila 3000 tona.

Mali obol ovakvom skoku globalne potražnje dala je i Hrvatska. Naime, tri vodeća trgovca investicijskim zlatom u našoj zemlji – Auro Domus, Centar zlata i Tetragram projekt, nositelj brenda Plemenit.hr – ne skrivaju zadovoljstvo poslovnom 2022. godinom.

”Dosta smo zadovoljni ovom godinom, prema projekcijama do kraja godine u segmentu investicijskog zlata ostvarit ćemo oko 400 milijuna kuna prihoda što je rast iznad 300 posto u odnosu na prethodnu godinu”, kazao nam je Davor Žic, direktor marketinga Auro Domusa. Prema njegovoj procjeni, ove se godine ukupno u Hrvatskoj kupilo investicijskog zlata za dvije milijarde kuna, dvostruko više nego lani.

Količinski, radi se o ugrubo 4,5 tone. Tri puta viši prihod nego godinu ranije ostvario je i Centar zlata, otkriva direktor Josip Kokanović, a radi se o 680 milijuna kuna. Tetragram projekt, jedan od pionira domaćeg tržišta investicijskog zlata, ove će godine zabilježiti također odlične rezultate.

”Hrvatska je još uvijek pionirsko tržište investicijskim zlatom. Ako govorimo o rezultatima ove godine, moramo ga staviti i kontekst prijašnjih godina u kojem se tržište postupno razvijalo i raslo te je već prošle godine bio primjetan porast potražnje, ali to su i dalje bile manje brojke. Prošle godine smo zabilježili oko 400 milijuna kuna prometa, a ove se godine naš promet znatno povećao, više nego dvostruko. Hrvatska po rastu potražnje za zlatom nije iznimka, već samo prati globalne trendove. No, možemo reći da od nisko razvijenog tržišta postajemo srednje razvijeno”, kaže Marčinko.

Naši sugovornici jednoglasno se slažu da je rat u Ukrajini bio okidač koji je doveo do ovakvih prodajnih rezultata, ali nije bio jedini element. U svijetu je potražnja za zlatom znatno ojačala početkom godine, kaže Davor Žic. “Tada je cijena na međunarodnom tržištu dosegla povijesni maksimum. Kod zlata su tradicionalni motivatori za kupnju geopolitičke ili gospodarske krize.

Ove godine je dodatni motivator bio i rast inflacije s obzirom da novac gubi na vrijednosti, ali se osjete i posljedice nekih ranijih razloga, poput pandemije. U Hrvatskoj smo imali još jedan dodatni razlog, a to je prelazak na euro. To samo po sebi ne bi trebao biti razlog, ali je dio građana odabrao zlato umjesto konverzije kuna u euro”, kaže Žic. Kako dodaje, između 20 i 30 posto kupaca odlučilo je iznijeti kune na svjetlo dana i uložiti ih u zlato baš zbog dolaska eura.

Tržište neće pasti

Na pitanje znači li to da će iduće godine biti teško reprizirati ovakve prodajne brojke, Žic naglašava kako na domaćem tržištu unazad 10 godina – nakon što je 2013. oslobođeno poreznih davanja – zanimanje za investicijskim zlatom raste iz godine u godinu. “Ove se godine dogodio značajniji skok, ali unatoč tome ne očekujemo da će tržište u 2023. pasti, ali neće ni rasti u ovoj mjeri”, smatra predstavnik Auro Domusa.

Ako se ovogodišnje prodajne brojke stave u kontekst koliko građani novca drže u bankama i investicijskim fondovima, radi se o mrvicama koje su se ove godine prelile u zlato. Podsjetimo, prema podacima Hrvatske narodne banke, građani su u bankama, stambenim štedionicama i novčanim fondovima imali krajem srpnja 259,6 milijardi kuna depozita što je 23,5 milijardi kuna više nego lani. Josip Kokanović smatra da je potencijal rasta tržišta investicijskog zlata u Hrvatskoj iznimno velik.

“Naime, kamatna stopa na štednju u banci gotovo je nepostojeća, a stopa inflacije iznosi više od 13 posto. Ako bi vrijednost novca nastavila padati trenutnim tempom, štediše bi za samo pet i pol godina za svoj novac mogli kupiti dvostruko manje nego danas. U takvoj situaciji mnogi štediše će napokon shvatiti da postoje mnogo bolje opcije za štednju. Dio novca koji bude odlazio sa štednje otići će u dionice, dio u nekretnine, a dio u investicijsko zlato. Ne bi me iznenadilo da tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj u roku nekoliko godina bude dvostruko veće nego danas”, ocjenjuje Kokanović.

Davor Žic kaže kako u Auro Domusu procjenjuju, imajući u vidu usporedbu s razvijenim državama, poput Njemačke, Švicarske, ali nama bližih Slovenije ili Italije, da bi hrvatsko tržište investicijskog zlata moglo vrijediti između 15 i 20 milijardi kuna.

”To možda zvuči mnogo, ali kad pogledate kolika je imovina u bankama i u nekretninama, to nije nerealno. To bi bilo oko 10 posto vrijednosti depozita, a to i jest neki prosječni udjel zlata u osobnim portfeljima u zapadnim državama”, kaže Žic. Po njegovom sudu, svaka najava uvođenja poreza na nekretnine bila bi veliki motivator za prelijevanje kapitala u zlato koje je po svojim karakteristikama najsličnije nekretninama jer drži vrijednost koja nikada ne može pasti na nulu. “S druge strane, zlato je mnogo likvidnije od nekretnina, odnosno lakše ga je prodati. Naravno, zlato ne donosi prihod u smislu rente kao nekretnine”, kaže Žic.

Srebro manje popularno

No, što se tiče cijene, ova je godina za zlato također bila specifična. Kako je rasla zabrinutost zbog gomilanja ruske soldateske na ukrajinskim granicama, rasla je i cijena koja je 8. ožujka postigla rekordnih 2043 dolara za uncu. Međutim, u nastavku godine cijena je klizila prema dolje, ali je unatoč tome burzovna cijena zlata izražena u eurima od početka 2022. do zaključno 19. prosinca narasla je za 5,2 posto, što je već peta uzastopna godina u kojoj je cijena doživjela porast. Na pitanje je li zlato ove godine dokazalo tezu da je štit od inflacije, Krunoslav Marčinko pojašnjava da ipak ne možemo uzeti jednu godinu kao relevantnu.

“Zlato je među ostalim i burzovna roba s kojom se špekulira. Ako uzmemo prekratko razdoblje, ne možemo doći do tog zaključka, ali u dužem razdoblju zlato se pokazalo kao dobar štit”, kaže Marčinko.

Ako se pogleda struktura prodaje, investicijsko zlato čini ogromnu većinu prodaje kod trgovaca. Naime, zlato je oslobođeno PDV-a, što nije slučaj kod investicijskog srebra. Davor Žic smatra da bi ukidanje naplate PDV-a na investicijsko srebro omogućilo većem broju građana ulazak u svijet plemenitih metala namijenjenih ulaganju, no za sada nema naznaka da će se porezni tretman srebra promijeniti.

Josip Kokanović kaže da ako se gleda ukupna vrijednost zlata koje su klijenti kupili ove godine, približno 70 posto zlata prodano je u obliku poluga, a ostatak u obliku zlatnika. “No razlog tome je činjenica da zlatnici u pravilu nisu veći od jedne unce (31,1035 grama), dok poluge koje imamo u ponudi mogu biti i do 1000 grama.

Oni koji imaju iznimno veliku količinu kapitala koju žele pretvoriti u zlato najčešće se odlučuju na velike komade, tj. poluge, a to dovodi do prije spomenutih postotaka. Ako bi se gledala popularnost poluga i zlatnika među onima koji su u zlato odlučili uložiti manji iznos, npr. nekoliko tisuća kuna ili eura, rekao bih da se u podjednakoj mjeri odlučuju za zlatnike ili male polugice”, ističe prvi čovjek Centra zlata.

Što se tiče zlatnika, u Auro Domusu su najpopularniji mali i veliki dukati s likom cara Franje Josipa, a sve je više interesa i za “Bečkim filharmoničarem”, jednim od najpopularnijih zlatnika u svijetu. Manji dio kupaca kupuje i egzotičnije zlatnike, poput kanadskog “Javorovog lista”, američkog “Bizona” i “Orla”, kineske “Pande” i australskog “Klokana”, otkriva Davor Žic. “Tu se radi uglavnom o kolekcionarima jer svake godine izlaze nove edicije tih zlatnika, a njima je važno da ih imaju”, pojašnjava Žic. Uglavnom, kada je riječ o kupnji zlatnika i poluga, većina hrvatskih kupaca traži zlato koje izlazi iz austrijskih i švicarskih kovnica.

Davor Žic smatra da je razlog u tradiciji. “Ljudi vole ono što im je poznato. Ako imate polugu od 100 grama s međunarodno priznatim certifikatom Londonske burze koji jamči da je zlato dobiveno na etički način i iskovano u kovnici koja zadovoljava sve standarde, ta poluga jednako vrijedi, neovisno o proizvođaču. U načelu nema brendova koji se više ili manje cijene, ali se kod nas više traže poluge iz švicarske kovnice Argor-Heraeus”, kaže Žic.

Plemenit.hr u ponudi, osim zlata i srebra, ima i platinu te paladij, no prodaja tih plemenitih metala praktički je simbolična. “Na godinu možda pet ljudi kupi platinu ili paladij”, kaže Krunoslav Marčinko. Kad je riječ o tim metalima, dok zlato i srebro imaju određenu sličnost kretanja cijene, platina i paladij potpuno su drugačije priče. Radi se primarno o industrijskim metalima koje posebno traži automobilska industrija, pa se sukladno tome i formira cijena.

Dok su među našim ljudima najpopularniji već spomenuti dukati i “Bečki filharmoničar”, među kupcima koji imaju bilo kakve veze s Njemačkom prvi je izbor južnoafrički Krugerrand. “Nijemci taj zlatnik doživljavaju kao ‘svoj’. U našoj trgovini Krugerrand je na trećem mjestu po popularnosti u segmentu zlatnika”, kaže Marčinko.