Predsjednik udruženja malih i srednjih poduzeća Milan Knežević optužio je srpsku vladu da skriva loše prilike u gospodarstvu, a kao argument je naveo da je više desetina tisuća tvrtki u blokadi, te da njih 97 tisuća uplaćuje poreze i doprinose, dok zaposlenima ne isplaćuje zaradu, a čak 14 tisuća ne plaća niti jedno niti drugo.

Knežević nije usamljeni kritičar vlade, jer se u srpskom parlamentu čuju sve učestalije kritike na račun vladine ekonomske politike, pa je na pritisak oporbenih zastupnika predsjednik Skupštine najavio održavanje posebne sjednice s temom stanja u gospodarstvu. Povodom toga potpredsjednica vlade Suzana Grubješić zatražila je da na sjednicu bude pozvan i bivši premijer Mirko Cvetković, jer sadašnji ministarski kabinet smatra prethodnu vladu glavnim krivcem za teško stanje u gospodarstvu.Knežević predlaže osnivanje posebnog skupštinskog tijela koje bi svakodnevno trebalo raditi na saniranju izuzetno loših prilika u gospodarstvu. Knežević smatra kako se takva zadaća ne može prepustiti samo jednom ministarstvu, jer je za izlazak iz krize potreban udruženi napor. Srpsko gospodarstvo ukupno duguje 22 milijarde eura, a samo za otplatu kamata godišnje izdvaja 97 posto bruto proizvoda prerađivačke industrije.

Vladi se zamjera što ne poduzima mjere za rasterećenje gospodarstva.Vladina odluka o povećanju stope PDV-a na 22 posto kako bi se osiguro veći prihod državnom proračunu pokazala se neučinkovitom, jer je minus u državnoj blagajni povećan za više od 500 milijuna eura. Taj podatak onemogućava vladu da nastavi isplaćivati subvencije državnim poduzećima, koja su većinom gubitaši. Prema tvrdnjama Unije poslodavaca gubici u njima stajali su, u proteklih 10 godina, porezne obveznike 4,2 milijarde eura. Unija poslodavaca upozorava kako privatni sektor više ne može pokrivati gubitke javnih poduzeća. U Uniji ocjenjuju kako bi iznos kojim su pokrivani gubitci u javnim poduzećima bio dobar za privatni sektoru, koji bi sa tih 4,2 milijarde eura ostvario  prihod od 12,6 milijardi eura.Nakon 13 godišnje tranzicije još 1300 poduzeća nalazi se pod državnom kontrolom. Milojko Arsić, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta smatra kako se mnoga poduzeća predugo restrukturiranja, a vlada ih nema hrabrosti likvidirati ih.