Europa će bolje podnijeti ovogodišnji zimski val COVID-19 nego lani i pritom većina ekonomista predviđa da će gospodarstvo usporiti, ali neće se i smanjiti. Europska komisija prošloga je tjedna objavila prognoze da će rast eurozone pasti sa 2,3 posto u trećem tromjesečju na 0,8 posto u posljednjem kvartalu.

Kako piše Financial Times, ograničenja kretanja zbog sprječavanja rasta novih slučajeva sada su usmjerena ponajprije na necijepljeni dio populacije, pa stručnjaci ne očekuju prošlogodišnji scenarij, stroge mjere i zaključavanje.

Zbog toga se eurozona prošle zime našla u recesiji kada je proizvodnja smanjena za dva uzastopna kvartala. Christian Fürtjes, ekonomist pri HSBC-u, rekao je da nedavna stabilizacija broja zaraženih na visokim razinama u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je najnoviji val virusa započeo ranije nego u većini Europe, ukazuje na to da bi se slična stabilizacija mogla uskoro dogoditi i u ostatku Europe.

Većini je već muka

“Ako se to dogodi, većina vlada će biti vrlo oprezna u pogledu ponovnog uvođenja strogih mjera i karantena jer se boje teškog ekonomskog utjecaja i znaju da je većini ljudi muka od ovih ograničenja”, rekao je Fürtjes. Katharina Utermöhl, ekonomistica u Allianzu, očekuje tešku godinu za trgovine tijekom božićne kupovine jer će se većina toga preseliti na internet, odnosno online prodaju. Osim trgovina, u teškoj poziciji naći će se i restorani koji su doživjeli pad broja gostiju od posljednjeg porasta slučajeva zaraze koronavirusom. Prema podacima Google Mobilityja, stopa rasta u sektoru maloprodaje i rekreacije u eurozoni nedavno je pala ispod razine prije pandemije, ali je ostala znatno iznad najniže razine zabilježene prošle zime.

To je pridonijelo ukupnom smanjenju kratkoročnih očekivanja rasta gospodarstva eurozone u posljednjim mjesecima ove godine. Kako FT navodi, ekonomisti vjeruju da su glavni uzroci usporavanja “usko grlo u lancu opskrbe” koje guši proizvodnju, te nagli porast inflacije koji narušava raspoloživi dohodak. Inflacija u eurozoni u listopadu je dosegnula 13-godišnji maksimum od 4,1 posto.

Mjere i prosvjedi

U nedjelju je austrijski kancelar Alexander Schallenberg potvrdio da je savezna vlada uvela lockdown na nacionalnoj razini za sve koji nisu cijepljeni. Istovremeno u Europi traju prosvjedi protiv uvođenja mjera za necijepljene, tim više što neke države, poput Austrije, Njemačke i Nizozemske, više ne priznaju negativan test već samo potvrdu o preboljenju ili cijepljenju. U Francuskoj su slučajevi koronavirusa prošli tjedan skočili za 40 posto, što je predsjednik Emmanuel Macron opisao kao “znak upozorenja”.

No, Anne-Sophie Alsif, glavna ekonomistica konzultantske tvrtke BDO France, rekla je da će oporavak “ostati snažan ove i 2022. godine jer je potrošnja kućanstava i dalje visoka, a ulaganja i izvoz dobro napreduju”. Danska, jedna od prvih zemalja EU koja je u rujnu ukinula sva epidemiološka ograničenja, u petak je ponovno uvela COVID-putovnicu za ulazak u zatvorene prostore i događanja. No Helge Pedersen, glavni ekonomist u Nordei, rekao je kako ne očekuje da će to imati
 “veliki utjecaj” jer je većina stanovništva cijepljena, a Danska ima veliki kapacitet testiranja.