Izdašnih 750 milijardi eura u paketu pomoći za gospodarski oporavak koji je Europska komisija predstavila prošloga tjedna blagotvorno je djelovao na obveznice perifernih članica eurozone, ali i na hrvatske euroobveznice. U planu pod nazivom

“Nova generacija EU” za Hrvatsku je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura, kroz instrument Nova generacija Europske unije, od čega su 7,3 milijarde eura bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi mogući zajmovi. Takva financijska injekcija nije prošla neprimijećeno na financijskim tržištima.

Podignut optimizam

Najava izdašnog europskog paketa pomoći svakako je doprinijela stabilizaciji kretanja na tržištu duga, ističe analitičar Erste banke Mate Jelić. “Duži kraj hrvatske euro krivulje tako bilježi pomak od 50 baznih bodova u odnosu na nedavno zabilježene razine prinosa od oko 2 posto.

Pri tome taj pomak ne treba pripisivati isključivo nedavnoj najavi europskog programa. Naime, relativno uspješno savladavanje dosadašnjeg tijeka epidemije koronavirusa, kao i činjenica da u većini zemalja nema rasta novooboljelih unatoč općenitoj relaksaciji mjera svakako podiže optimizam investitora”, ocjenjuje Jelić.

Ersteov analitičar dodaje kako valja istaknuti i proaktivan pristup Hrvatske narodne banke koja je izvanrednim kupovinama državnog duga na sekundarnom tržištu stabilizirala lokalnu krivulju, oslobodivši investitorima sredstva za nova ulaganja. Upitan kako u kontekstu ovog europskog paketa pomoći vidi kretanje prinosa na hrvatske euroobveznice u nastavku godine, Jelić kaže kako je u ovome trenutku teško jednoznačno odrediti putanju kretanja prinosa na hrvatski dug.

“No uspijemo li izbjeći najcrnji scenarij po pitanju ekonomskog pada, realno je očekivati stabilizaciju na tržištu euroobveznica, dok očekujemo nastavak relativno stabilnih kretanja na domaćem tržištu duga”, smatra Jelić.

Sužavanje razlike

Paket pomoći iz Bruxellesa pozitivno se odrazio na cijelu periferiju eurozone, uvjerljivo najveće stradalnike koronavirusa.

U četvrtak se razlika u prinosu između talijanske i njemačke 10-godišnje obveznice koja služi kao mjerilo suzila sve do 1,85 postotnih bodova što je najniža razina od kraja ožujka. Podsjetimo, sredinom travnja razlika u prinosu raširila se sve do 2,77 posto.

Prinos na talijanske 10-godišnje obveznice u posljednja dva tjedna na krilima stabiliziranja epidemiološke situacije pao je za 0,4 postotna boda spustivši se na 1,4 posto, prema podacima Tradeweba koje prenosi Financial Times. Prinosi na 10-godišnje obveznice ostalih južnih članica eurozone, poput Španjolske i Portugala, također je pali na najniže razine od ožujka.

Podsjetimo, talijanske državne obveznice pokazale su se posebno ranjivima u posljednja dva mjeseca, gubivši na vrijednosti zbog potreba vlade u Rimu za dodatnim zaduživanjem te zabrinutosti financijskih tržišta hoće li Europska unija i eurozona postići dogovor o zajedničkoj podjeli tereta koji je donijela pandemija. No, prošlotjedni europski plan dobro je primljen na financijskim tržištima.

“Europska komisija je predstavila rješenje, i to veliko. Stoga nije bilo iznenađujuće vidjeti iznimnu izvedbu perifernog obvezničkog tržišta u eurozoni”, istaknuli su analitičari UniCredita. Italija, zajedno sa Španjolskom, bit će jedna od najvećih primateljica novca iz paketa teškog 750 milijardi eura. To će svakako umiriti investitore s obzirom da je Italija i prije izbijanja pandemije bila među najzaduženijim državama svijeta.

Ipak, procjene agencije za kreditni rejting Fitch govore da će talijanski javni dug ove godine dosegnuti 155 posto vrijednosti gospodarstva. Još prošle godine iznosio je 134 posto BDP-a. U skladu s time, inozemni analitičari su skeptični prema ideji daljnjeg smanjivanja razlike u prinosu između talijanskih i njemačkih obveznica, a bez smanjenja šansi daljnjeg pogoršanja kreditnog rejtinga.