Trend rasta prinosa na obveznice koji već nekoliko tjedana potresa globalna financijska tržišta ponovo je naglasio “staru boljku” domaćih mirovinskih fondova – (pre)veliku izloženost dužničkim vrijednosnicama.

Recentni problem začet je na američkom tržištu gdje su posljednjih tjedana prinosi na obveznice dosegnuli najviše razine u godinu dana uslijed očekivanja ubrzanja oporavka gospodarstva, a time i jačanja inflacije.

Početkom tjedna prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice kretali su se oko 1,61 posto. Podsjetimo, kada prinos raste, cijena obveznica pada.

Na globalna kretanja nije ostao imun ni hrvatski dug. Kako kažu analitičari Raiffeisen banke, lokalna izdanja hrvatskih obveznica nisu značajnije reagirala te se prinosi i dalje kreću na povijesno niskim razinama uz skromnu volatilnost i male volumene trgovanja.

“Što se pak tiče hrvatskih euroobveznica i njihovih kretanja na tržištu, ona odražavaju kretanja i rast prinosa referentnih izdanja uz izraženiju volatilnost te prate kretanja i sentiment regije srednje i istočne Europe.

Prinos na 10-godišnju hrvatsku euroobveznicu kreće se na razinama blago iznad 1 posto. Očekujemo kako će kretanje u regiji i sentiment tržišta regije i u nastavku godine određivati smjer kretanja i hrvatskih inozemnih izdanja”, poručuju.

Turbulencije na obvezničkom tržištu preslikavaju se i na prinose mirovinskih fondova. Tako je prinos u kategoriji C – koja sadrži isključivo obveznice – tijekom ove godine porastao simboličnih 0,05 posto, prema podacima Hrportfolija. Za usporedbu, članovima najbrojnija kategorija B bilježi ovogodišnji prinos od 2 posto, a dionicama izloženija kategorija A 3,2 posto.

Velika izloženost obveznicama, znatno iznad zakonski propisanih 50 posto, već je godinama meta kritičara rada mirovinskih fondova. Siječanjska statistika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) pokazuje da domaće državne obveznice čine 62,7 posto imovine mirovinskih fondova, odnosno 75,4 milijarde kuna. U dug stranih država uloženo je još 2,1 posto imovine ili 2,5 milijarde kuna.

Iz tog su razloga mirovinski fondovi jedni od ključnih kreditora države. Kako stoji u njihovu zajedničkom izvješću za 2019. podnesenom Saboru, oni su sudjelovali s gotovo osam milijardi kuna, odnosno četvrtinom novca koji je te godine izdavanjem obveznica prikupila država.

Veliki apetiti

Krajem 2019. držali su oko 20 posto svih hrvatskih euroobveznica. Dodatno povećanje izloženosti državnom dugu može se očekivati i ove godine.

“S obzirom na visoke potrebe financiranja, a uzimajući u obzir nedavno iznimno uspješno izdanje euroobveznica na europskom tržištu, u drugoj polovici godine očekujemo izdanje i na lokalnom obvezničkom tržištu i ne očekujemo da će Vlada odstupiti od svojih planova.

Uz povijesno visoku razinu likvidnosti u sustavu, snažan interes velikih tržišnih igrača, uglavnom institucionalnih investitora (mirovinskih i investicijskih fondova te banaka), neće ni ovog puta izostati obzirom na velike apetite kao i potrebu za plasiranjem likvidnosti akumulirane u bilancama”, smatraju analitičari Raiffeisena.

Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) trenutna kretanja na obvezničkim tržištima ocjenjuje kao priliku.

Kako kažu, rast prinosa sa sobom nosi i pad vrijednosti obveznica s duljom duracijom, ali treba voditi računa da su razine prinosa bile na povijesno niskim razinama kako se svijet borio s Covid krizom.

“Dobar dio izdanja razvijenih zemalja i dalje se trguje po negativnim prinosima, tako da ovo što sada gledamo na tržištima se može protumačiti i kao ‘normalizacija’ koja, iako ima negativan utjecaj na vrijednost financijske imovine u kratkom roku, može omogućiti reinvestiranje po boljim kamatnim stopama što bi bilo pozitivno za štediše u dugom roku.

Mirovinski fondovi na dnevnoj bazi prate izloženost različitim rizicima, pa tako i riziku promjene kamatnih stopa te aktivnim upravljanjem duracijom fondova nastoje maksimalno ublažiti efekte poremećaja na tržištu, a da u isto vrijeme ostvare i zadovoljavajući povrat za članove”, ističu iz UMFO-a.

Na pitanje da li trenutni trend bitnije ugrožava vrijednost obvezničkog portfelja, iz Hanfe poručuju da su mirovinski fondovi prije svega dugoročni investitori s investicijskim horizontom od nekoliko desetljeća.

“Stoga u svom portfelju imaju značajan udio obveznica koje drže do dospijeća i čija vrijednost ne ovisi o kratkoročnim fluktuacijama kakve su zabilježene u proteklim tjednima”, ocjenjuje regulator.

Također, još je prerano zaključiti hoće li trenutne promjene na tržištu obveznica postati dugoročan trend, budući da one prvenstveno ovise o očekivanjima i sentimentu investitora te potezima središnjih banaka koje još uvijek te prinose drže niskima i pokazale su krajnju odlučnost u provođenju ekspanzivne monetarne politike, dodaju iz Hanfe.

‘Lov’ na unosnija ulaganja

Međutim, upravo je ta politika središnjih banaka dovela do okružja iznimno niskih kamatnih stopa u kojem mirovinski fondovi moraju početi tražiti profitabilnija ulaganja. Niske kamatne stope na nove obveznice zasigurno usmjeravaju mirovinska društva na promjenu ulagačke strategije, ističe Hanfa.

“Taj trend rasta ulaganja u alternativne oblike imovine prisutan je kod nekih društava već nekoliko godina. Posebno se ta ulaganja odnose na nova, mala i srednje velika poduzeća koja do sada nisu bila izlistana na burzi te na ulaganja u alternativne investicijske fondove koji direktno ulažu u brzorastuća poduzeća.

U ukupnoj strukturi ulaganja mirovinskih fondova u 2020. došlo je do blagog smanjenja udjela ulaganja u obveznice za 3,21 postotna boda i blagog povećanja udjela ulaganja u dionice i investicijske fondove za 1,54 postotna boda”, tvrde u Hanfi.