Iz Njemačke bi se ubuduće mogli čuti mnogo blaži tonovi kada je riječ o monetarnoj politici Europske središnje banke (ECB), komentiraju inozemni analitičari nakon vijesti da je predsjednik Bundesbanke Jens Weidmann najavio odlazak.
Kako piše Financial Times, Weidmann je odlučio otići nakon što je na čelu njemačke središnje banke proveo cijelo desetljeće. K tome, njegova je odluka došla svega nekoliko tjedana nakon parlamentarnih izbora, a otići će netom nakon ključne odluke o budućnosti monetarne politike eurozone.
Novo poglavlje
Weidmann je u pismu objavio da će na čelu te institucije biti samo do kraja ove godine, a odlazi zbog osobnih razloga. Dodao je kako vjeruje da je više od 10 godina dobro vrijeme za otvaranje novog poglavlja – kako za Bundesbank tako i za njega osobno. Inače, ovo je već treći čelnik Bundesbanka zaredom koji odlazi prije kraja mandata.
Podsjetimo, Weidmann je prije dvije godine dobio novi osmogodišnji mandat, a njegova ostavka došla je usred pregovora o novoj koalicijskoj vladi u Berlinu. Stoga neki njegov odlazak povezuju i s odlaskom Angele Merkel s kancelarske dužnosti.
Naime, Jens Weidmann bio je ekonomski savjetnik Merkel prije nego što je 2011. imenovan predsjednikom Bundesbanka. S druge strane, Weidmann odlazi i kako se ne bi našao u sukobu s vlastitom vladom, tumače analitičari.
Naime, sve je izglednije da će nova njemačka vlada biti lijevog političkog predznaka, a to bi moglo značiti i višu proračunsku potrošnju. Fiskalno konzervativnom Weidmannu to zasigurno ne bi bilo po volji.
Otkako je došao u njemačku središnju banku, Weidmann je bio jedan od najglasnijih kritičara iznimno labave monetarne politike koju ECB vodi još od prethodne financijske krize 2008. te dužničke krize u eurozoni 2010. godine.
Stoga je počesto ostajao usamljen u protivljenju programu otkupa obveznica ili negativnim kamatnim stopama. Bivši predsjednik ECB-a Mario Draghi jednom je Weidmannov stav opisao kao “Nein zu allem” (ne svemu). Kako je bio i jedan od najdugovječnijih članova Vijeća guvernera ECB-a, njegov odlazak otvara vrata daljnjem labavljenju ECB-ove politike, smatraju analitičari.
Holger Schmieding, glavni ekonomist Berenberga kaže da će nova njemačka vlada vjerojatno imenovati predsjednika Bundesbanka koji neće imati tako zaoštrene stavove. Prema njegovu mišljenju, dobar bi odabir bila Isabel Schnabel, nedavni izbor njemačke vlade u ECB-ov izvršni odbor “ili netko sa sličnim pogledima”.
Ti “slični” bi mogli biti Claudia Buch, sadašnja Weidmannova zamjenica, ekonomisti Volker Wieland, Marcel Fratzscher, Lars Feld, Lars-Hendrik Röller i Jakob von Weizsäcker te sadašnji glavni ekonomist Bundesbanka Jens Ulbrich.
Kandidatkinjama u prilog ide činjenica da nijednoj od 19 središnjih banaka eurozone na čelu nije žena te da njemački SPD i Zeleni – koji će vjerojatno tvoriti novu vladu – zagovaraju ravnotežu spolova.
Valja naglasiti kako će Jens Weidmann otići nekoliko dana nakon ključnog sastanka guvernera ECB-a na prosinačkom zasjedanju na kojem će pasti odluka o dinamici smanjivanja golemog paketa poticaja uvedenog zbog izbijanja pandemije.
K tome, guverneći će odlučiti i koliko će politika ECB-a biti poticajna u budućnosti. Šef njemačke središnje banke nedavno je istaknuo kako je ECB bio u opasnosti podcjenjivanja inflatornih pritisaka te kazao kako bi za središnju banku eurozone bilo teško zaustaviti program otkupa obveznica zbog uloge koju igra u snižavanju troškova financiranja država, posebno onih visokozaduženih.
Brine ga inflacija
Na inflaciju se osvrnuo i u objavi svog odlaska. “Bit će ključno ne gledati samo jednostrano deflacijske rizike, već ne izgubiti iz vida inflatorne rizike”, prenose mediji. Iako je bio žestoki kritičar politike koju je vodio Mario Draghi, poznavatelji prilika primjećuju da je poprilično ublažio retoriku nakon što je 2019. predsjednicom ECB-a postala Christine Lagarde.
Već iduće godine nova se čelnica suočila s ekonomskom krizom koju je donijela pandemija koronavirusa. Jens Weidmann je čak prihvatio i nedavni strateški zaokret ECB-a koji dopušta da inflacija privremeno prijeđe razinu od dva posto.
Lagarde je u priopćenju istaknula kako poštuje njegovu odluku, ali isto tako i žali zbog nje. “Jens je dobar prijatelj na čiju sam lojalnost uvijek mogla računati”, priopćila je Lagarde.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu