Tržište otkupa nedospjelih potraživanja u Hrvatskoj je godinama bilježilo solidan rast.

Vrijednost faktoring transkacija u 2014. godini premašila je tako 20 milijardi kuna. No, te je godine donesen Zakon o faktoringu, a s njim je nekako počela i silazna putanja ključnih pokazatelja tvrtki iz tog biznisa. Što su glavni razlozi tome, kako gleda na trenutno stanje, prepreke i izglede za dizanje te industrije, razgovarali smo s Igorom Fišerom. Uz funkciju predsjednika Uprave Raiffeisen factoringa, Fišer je nedavno izabran i za predsjednika Udruženja faktoring društava pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Često se čuje kako faktoring tržište u nas ima značajan potencijal rasta, ali recentne brojke nisu na tom tragu. Što one trenutno kažu?
Faktoring industrija je najbrže rastuća industrija u srednjoj i istočnoj Europi. Europski prosjek faktoring volumena iznosi 10,2 posto BDP-a, s tim da u Engleskoj i Belgiji on premašuje i 14,5 posto. Istodobno je taj podatak za Hrvatsku danas oko šest posto BDP-a, a ključni su pokazatelji tog biznisa u padu u većini parametara. Prema podacima Hanfe, agregirana bilanca faktoring društava u 2015. godini smanjila se 7,4 posto. Volumen transakcija zabilježio je pad od 7,1 posto te je dosegnuo 17,8 milijardi kuna, a u prvom kvartalu 2016. pao je dodatnih jedan posto. Ipak, za konačne zaključke o padu te industrije ipak treba pričekati kraj godine.

Stvari su na lošije krenule s novim Zakonom o faktoringu. Novih igrača nema, neka postojeća društva su ugašena, a samo tri su ishodila licence po novom zakonu.
Činjenica je da se u nešto manje od dvije godine od donošenja Zakona nije osnovalo niti jedno novo faktoring društvo, već je od kraja 2014. do kraja ožujka ove godine broj onih koji se vode u registru Hanfe pao sa 17 na 12. To je statistički pad od 30 posto. Na te negativne statističke pokazatelje najviše je utjecala prereguliranost tržišta koja se očituje kroz visoke zahtjeve regulatora kroz Zakon o faktoringu i prateće Pravilnike. Zahtjevi poput traženih softverskih rješenja, interne revizije, broja članova nadzornog odbora i slično, postavili su visoke financijske prepreke za nastavak poslovanja manjih faktoring društava.

Mnogi tvrde da su upravo takva najviše pogođena i regulatornim promjenama na strani banaka, npr. kod izračuna izloženosti.
Ta činjenica se ponajprije odnosi na faktoring društva koja svoje izvore financiranja imaju kod manjih i srednjih domaćih banaka. Visoka stopa adekvatnosti kapitala najviše se prelijeva na kratkoročne plasmane banaka kod kojih manja faktoring društva financiraju svoje izvore.

Kao prvi prioritet Udruženja naveli ste izmjene Zakona o faktoringu. Znači, u smjeru manje reguliranosti?
Cilj svakog zakona trebao bi biti da regulira tržište, ali i da bude poticajan za razvoj određene djelatnosti, pa tako i faktoring biznisa. Stoga smatramo da bi kroz izmjene i dopune Zakona o faktoringu svakako to trebalo postići. Također, smatramo da bi se trebalo regulirati cjelokupno faktoring tržište jer, prema procjeni Udruženja, volumen faktoring transakcija izvan regulacije Hanfe je slične veličine kao i onaj unutar njezine regulacije.

Tko čini tu polovicu izvan nadležnosti Hanfe?
Riječ je o faktoringu koji izravno rade banke, a koje su regulirane Zakonom o kreditnim institucijama te ne podliježu Zakonu o faktoringu. Dakle, postojeća regulacija dovodi faktoring društva u neravnopravan položaj s bankama kod obavljanja iste ili slične djelatnosti, a dodatna regulacija bi ovaj tržišni odnos još više narušila. Stoga ćemo u Udruženju intenzivno raditi na tome da faktoring industriji koju predstavljamo omogućimo što ravnopravniju tržišnu utrku.

I prošla i vlada na odlasku sluh su pokazale tek kroz odgode rokova usklađenja sa zakonom. Što za branšu podrazumijeva trajno rješenje?
Smatramo da je niz pitanja koja su regulirana Zakonom o faktoringu i Pravilnicima Hanfe bila sasvim dobro regulirana postojećim zakonima – Zakonom o mjenici, Zakonom o računovodstvu, Zakonom o obveznom odnosima, Zakonom o trgovačkim društvima itd. Nije, dakle, bilo potrebno ići u koliziju s istima i derogirati odredbe i pozitivne prakse koje su stabilno prisutne na našem tržištu desetljećima. To promatramo i kroz prizmu zamjerki značajnih stranih investitora koji jednu od glavnih prepreka većim stranim investicijama smatraju i nestabilnost pravnog i poreznog sustava kroz često mijenjanje zakonskih odredbi i poreznih stopa. Mi želimo doprinijeti stabilnosti tako da podržimo uvriježene pozitivne prakse koje su karakteristične za naše tržište, a mijenjamo samo one za koje držimo da ograničavaju rast i stabilnost.

Uz znatno povećane minimalne kapitalne i organizacijske zahtjeve, zakon predviđa i obvezu licenciranja uprava. Je li to standard i drugdje u EU?
Zanimljivo da, osim u Austriji i djelomično u Italiji, gdje se faktoring društva tretiraju bankarskom regulacijom, nigdje ne postoji zakon ili bilo kakva opipljivija regulacija slična ovoj u Hrvatskoj, osim podzakonskih akata. Faktoring poslovanje u EU dominantno je neregulirano u izravnom smislu.

Zašto?
Dva su glavna razloga. Prvi je što u faktoring industriji ne postoji javni interes, budući da faktoring društva ne smiju prikupljati depozite niti posluju s fizičkim osobama. Drugi razlog je što su izvori financiranja dominantno iz visoko reguliranih sektora kao što je bankarski, tako da nije prepoznata potreba za dvostrukom regulacijom.U tom smislu ćemo predložiti i izmjene Zakona koje se tiču upravljanja rizicima.

A kako stoje stvari s potražnjom i prepoznavanjem prednosti faktoringa?
U udruženju smatramo da je i dalje prisutna niska prepoznatljivost faktoringa sa svim svojim prednostima koje nudi. To je svakako ubrzavanje novčanog tijeka, što omogućuje bolje planiranje poslovnih aktivnosti i likvidnosti. Prijevremenim financiranjem mogu se izbjeći i tečajni rizici. Nadalje, to je financiranje na temelju vlastite kratkotrajne imovine, kao i dostupnost likvidnosti kojom se mogu ostvariti "sconta" za avansna plaćanja dobavljačima. Među benefitima je i mogućnost financiranja klijenta slabijeg boniteta (poput start-up tvrtki), a na temelju dobrog boniteta kupca, kao i mogućnost ugovaranja boljih uvjeta plaćanja kupcima (produženje valute plaćanja do 120-180 dana) bez dodatnih jamstava, što povećava konkurentnost, a time i prodaju. Faktoring ujedno pruža zaštitu od nemogućnosti plaćanja kupca, a njime se ne stvara novo kreditno zaduženje, što je u konačnici važno i za rejting. Sve u svemu, indirektno se povećava profit tvrtke ranijim podmirivanjem obveza, iskorištavanjem popusta od dobavljača, ubrzavanjem poslovnog ciklusa te povećanjem opsega poslovanja. Instrumenti osiguranja pritom su instrumenti platnog prometa, nema hipoteke kao instrumenta osiguranja. U tom smislu većsmo započeli s educiranjem tržišta kroz različite kanale, a možda je najvažnije spomenuti odličnu suradnju sa HGK-om koji nam je omogućio prezentiranje faktoringa u ciklusu okruglih stolova u njihovim županijskim centrima.

Kako na potražnju za tim instrumentom financiranja utječe trenutna situacija s likvidnošću financijskih tržišta i kamatnim stopama?
Trenutno stanje na tržištu karakterizira visoka likvidnost. Faktoring je konkurentan drugim oblicima kratkoročnog financiranja po fleksibilnosti, efikasnosti i cijeni. Međutim, s obzirom na visoku regulaciju, visoka likvidnost tržišta i konkurentske prednosti faktoringa ne rezultiraju većim faktoring plasmanima, a što je vidljivo i iz statističkih pokazatelja.

U kojim nišama ipak vidite najveći tj. najmanje iskorišten potencijal u dogledno vrijeme? Gdje su tu npr. izvoznici?
Izvoznici su svakako niša za koju očekujemo daljnji rast u smislu korištenja faktoring proizvoda. Također, ne smijemo zanemariti ni turizam, poljoprivredu, farmaciju i slično.Cilj naših aktivnosti u okviru Udruženja je svakako pomoći daljnjem razvoju faktoringa. U cilju produbljavanja tržišta i proširivanja proizvoda važnu ulogu vidimo u daljnjoj edukaciji tržišta, ponajprije putem partnera iz HGK. No, namjeravamo raditi i na razvoju odnosa s HBOR-om, HAMAG-om i sličnim institucijama.

Odličan alat

Koje su vrste vaših proizvoda najtraženije? Ima li naznaka da, uz najveće kompanije, raste interes manjih?
Interes velikih, a i malih i srednjih kompanija svakako raste. Važno je napomenuti da su fak-toring proizvodi odličan alat poduzećima svih veličina, da se ubrza likvidnost te da se rokovi plaćanja stave u okvire rokova plaćanja koje propisuje Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.