Finski parlament mora raspravljati o izlasku iz eura

Autor: Tomislav Pili , 17. studeni 2015. u 22:01
Trenutno 64 posto Finaca podržava ostanak u eurozoni/FOTOLIA

Inicijativu za izlazak iz eurozone pokrenuo je Paavo Vayrynen, zastupnik u Europskom parlamentu.

Članstvo u eurozoni sve je manje u modi što su nakon Grka i skepse Britanaca sada pokazali i Finci. Parlament te skandinavske države sljedeće će godine morati raspravljati treba li zemlja napustiti euro i opet uvesti finsku marku, objavili su u ponedjeljak finski dužnosnici.

Rasprava se mora pokrenuti jer je to zatražila skupina građana prikupivši zakonom propisanih 50.000 potpisa. Idejni začetnik građanske inicijative je Paavo Vayrynen, jedan od veterana finske politike iz Stranke centra. Trenutno je zastupnik u Europskom parlamentu, a u posljednjih 40 godina bio je nekoliko puta ministar. Između 1983. i 1987. bio je i zamjenik premijera. Njegov glavni argument jest da su finski ekonomski problemi uzrokovani primjenom eura te pritom ukazuje na Švedsku koja koristi svoju valutu, krunu.

 

0,6posto

pala je finska ekonomija u trećem tromjesečju, a recesija traje već tri godine

"Od 2008. švedska je ekonomija porasla osam posto dok je finska pala za šest posto. Sada je dobar trenutak za širu debatu treba li nastaviti u eurozoni ili ne", kazao je Vayrynen za britanski The Telegraph. No, to ne znači da je Finska na rubu izlaska iz eurozone, iako potpora zajedničkoj valuti pada. Trenutno 64 posto Finaca podržava ostanak u eurozoni, dok ih je godinu ranije euro podržavalo čak 69 posto, pokazuje Eurobarometar. Finska već tri godine trpi recesiju, a u trećem tromjesečju ekonomija je oslabila 0,6 posto.

"S obzirom na gospodarsku situaciju, ne čudi me skepsa Finaca prema euru", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. "Strukurni problemi se pokušavaju riješiti kroz tečajnu politiku. Prijekt eurozone nije završen i monetarna unija ne može uspjeti bez fiskalne unije. Za Europu je ključna zajednička valuta jer pospješuje gospodarsku integraciju", dodao je Šantić.

Na pitanje slabi li općenita podrška euru, profesor Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kaže kako projekt eurozone nikada nije nailazio na pretjeranu podršku svih članica EU. "Osim eurozone, trenutno se propituje i širi kontekst, odnosno projekt Europske unije. Projekt eurozone ima dva aspekta: jedan je ekonomski koji nosi prednosti i nedostatke zajedničke valute, a drugi je politički, a to je doprinos političkoj unifikaciji Europe. Tu je i vanjska dimenzija, odnosno pokušaj Europe da se nametne kao odlučni faktor u međunarodnim odnosima", ističe Brkić. 

Komentirajte prvi

New Report

Close