Naputak Europske središnje banke (ECB) komercijalnim bankama u Uniji, uključujući i onima u Hrvatskoj, da ograniče isplatu dividende zasigurno je iza zatvorenih vrata naišla na nezadovoljstvo njihovih vlasnika. Kako bankari rijetko kritiziraju regulatora, a još rjeđe mu kontriraju, time je još jače odjeknula vijest da je jedna mala finska banka odlučila napraviti upravo to i isplatiti dividendu.

Finski financijski regulator našao se u situaciji bez presedana pokušavajući naći odgovor nakon što je Alandsbanken Abp 1. siječnja objavio isplatu gotovo četiri puta višeg iznosa dividende od ECB-ovog plafona.

Prema Bloombergu, čelnik supervizije banaka pri finskom nadzornom tijelu za banke Jyri Helenius u intervjuu je za odluku rekao da je šteta ujedno priznavši da to tijelo nema puno prostora za djelovanje. “Očekujemo da banke poslušaju preporuku iako ju nismo u mogućnosti učiniti pravno obvezujućom. Šteta je da se finska banka odmiče od zajedničke europske fronte po ovom pitanju”, rekao je Helenius.

Prošlog mjeseca ECB je uklonio zabranu isplate dividendi pozvavši banke da eventualne isplate ograniče na manje od 15 posto profita ostvarenih u 2019. i 2020. godini, odnosno 0,2 posto kapitalnog omjera, ovisno koja je brojka niža.

Alandsbanken najavio je da će isplatiti 59 posto zarade iz 2019. objavivši kako je ta godina za banku bila rekordna.

Nakon te objave dionice banke skočila je za oko 20 posto. ECB-ova ograničenja isplate dividendi vlasnicima, stroža nego u Velikoj Britaniji i Švicarskoj, već su izazvala negodovanje u bankarskoj industriji pa analitičari potez male finske banke (koja nije pod izravnom supervizijom Frankfurta) smatraju “vrlo simboličnim”.

Analitičari Sauli Vilen i Matias Arola iz Inderesa ističu da razmišljanje te banke nije iznimka posebno kod drugih malih kreditora. Istovremeno, očekuju da će se druge banke pridržavati regulatornih smjernica.

Najveća banka u Finskoj i Norveškoj, Nordea Bank Abp, poručila je da će se pridržavati preporuke o dividendama, no da će kontaktirati ECB “za raspravu o razini dividende koju planira distribuirati” uz opasku da je jedna od najbolje kapitaliziranih banaka u Europi.

Iz Alandsbanke su istaknuli da regulatorne smjernice ne uzimaju u obzir komparativne prednosti nekih banaka u eurozoni. Pojašnjavaju da ograničavanje isplate dividendi može dovesti do udaljavanja investitora na koje banka računa za svoj rast.

“Dugoročni rizici za banku mogu biti veći ako dioničari ne dobiju značajan dio profita”, objašnjavaju u toj banci razloge “izbora da ne slijede” preporuke finskog, odnosno krovnog europskog regulatora.

Dok finski regulator tek treba odgovoriti na bunt u dijelu industrije, pozivajući na strpljenje, domaći regulator sprema ista ograničenja.

Hrvatska narodna banka u javnu raspravu pustila je nacrt odluke kojom se bankama do kraja 2021. ograničavaju isplate dividendi, otkupi vlastitih dionica, stvaranje obveza isplate varijabilnih primitaka i drugi oblici raspodjela.

Obrazloženje je povećanje otpornosti banka i stabilnost financijskog sustava zbog neizvjesnosti povezane s pandemijom Covida 19.