Niska razina financijske pismenosti godišnje može stajati prosječno kućanstvo između 1750 eura u Španjolskoj do 4740 eura u SAD-u, izračun je Allianza.

Njihovo istraživanje provedeno u sedam zemalja pokazalo da nisku razinu pismenosti ima više od četvrtine ispitanika. Tek 60 posto ispitanika je financijski prosječno pismeno, a samo 15 posto može se pohvaliti visokom razinom financijske pismenosti.

“Rezultati istraživanja su pokazali da više od četvrtine ispitanika, odnosno njih 26 posto, ne posjeduje dovoljno znanja i vještina za donošenje razumnih financijskih odluka, što ocjenjujemo kao “nisku razinu financijske pismenosti”, istaknuli su iz Allianza.

Stariji obrazovaniji
Allianz je anketirao više od 1000 ljudi iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španjolske, Italije, Njemačke i Australije kojima je postavljen niz pitanja radi utvrđivanja njihova znanja o osnovnim financijskim pojmovima, kao što su kamatne stope, inflacija te rizici i povrati ulaganja.

Kada je riječ o tome koliko bi veće znanje o financijama doprinijelo kućnom proračunu, na temelju financijske imovine prosječnog kućanstva, Allianz je izračunao kako osobe visoke razine financijske pismenosti mogu godišnje očekivati zaradu u rasponu od 1910 do 5000 eura.

Na pitanje o financijskoj budućnosti, sedam od deset ispitanika s različitih tržišta tako gospodarsku situaciju u svojoj zemlji smatra prilično lošom do veoma lošom. Tek 49 posto ispitanika prosječne financijske pismenosti, misli isto o vlastitoj ekonomskoj budućnosti. Otprilike deset posto iznimno pismenih, veoma pozitivno doživljava vlastitu financijsku situaciju.

Utvrđeno je da su žene u prosjeku manje financijski pismene od muškaraca; 30 posto žena u odnosu na 20 posto muškaraca, uz iznimku Njemačke kao jedine zemlje u kojoj su žene u prosjeku financijski pismenije od muškaraca.

Rezultati pokazuju da se znanja i vještine poboljšavaju s godinama. Postotak pripadnika ‘baby boom’ generacije koji posjeduju visoku razinu financijske pismenosti, 21 posto, veći no što je zajedno u ‘generacije Z’, šest posto, i ‘milenijalaca’, 11 posto.

Nije nuklearna fizika
“Niska razina financijske pismenosti može biti štetna, odnosno može vas skupo koštati tijekom duljeg razdoblja ulaganja, primjerice u slučaju štednje za mirovinu. No dobro je što donošenje pametnih financijskih odluka nije ‘nuklearna fizika’. Stjecanjem osnovnog znanja i vještina ljudi mogu svoju financijsku pismenost unaprijediti do prosječne razine i time uštedjeti mnogo više novca”, poručio je glavni ekonomist u Allianzu Ludovic Subran u priopćenju.

Viša ekonomistica u Allianzu i suautorica studije Patricia Pelayo Romero je napomenula da programi financijskog opismenjavanja uglavnom stavljaju naglasak na poboljšanje matematičke pismenosti, no ono se ne svodi samo na matematiku. “Svako uspješno nastojanje da se poboljša financijska pismenost, osobito ako je usmjereno prema ženama i mladim ljudima, treba započeti jačanjem samopouzdanja”, ustvrdila je Pelayo Romero.