Čak 40% osoba koje su pred mirovinom planira nastaviti raditi i nakon umirovljenja, a 64% građana smatra da neće imati dostatan iznos mirovine iz formalnih izvora, pokazalo je istraživanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Kompleksan sustav
Istraživanje o tome kako financijska pismenost utječe na financijsku spremnost za mirovinu provedeno je tijekom 2022. na 1000 ispitanika u dobi od 50 do 65 godina, a pokazalo je i da se 43% građana u mirovini planira dodatno financijski osloniti na nekog člana obitelji, a 40% ih smatra da će u mirovini ovisiti ili već i sad ovise o tuđoj pomoći.

Tek se manji dio građana pri planiranju mirovine, uz obvezno mirovinsko osiguranje, oslanja na druge mogućnosti štednje.

Kako su naveli iz Hanfe, hrvatski mirovinski sustav razmjerno je kompleksan s obzirom na to da ga čine tri stupa, pa je stoga za osobe koje su u fazi aktivnog planiranja mirovine ili se spremaju odlučivati o izboru mirovine vrlo važno adekvatno se informirati o strukturi i funkcioniranju sustava mirovinskog osiguranja te mogućnostima i pravima koje imaju i mogu ostvariti.

Mirovinska pismenost uključuje poznavanje nacionalnog sustava mirovinskog osiguranja kao i individualnu spremnost i odgovornost u planiranju mirovinskih primanja.

Stoga je ona dio šire financijske pismenosti i preduvjet je za donošenje odgovarajućih financijskih odluka o mirovini, napomenuli su. Prema Hanfinom istraživanju, ukupna ocjena financijske pismenosti građana u dobi od 50 do 65 godina iznosila je 12,2 od maksimalnih 20 bodova.

Temeljni pojmovi i usluge
“Ispitanici su u prosjeku dali točan, odnosno poželjan odgovor na ukupno 61% postavljenih pitanja, što je za dva postotna boda više od financijske pismenosti svih punoljetnih građana Hrvatske prema ispitivanju OECD-a iz 2019.”. Pritom je zabilježena visoka razina financijskog znanja i poznavanja temeljnih financijskih pojmova i usluga (71%).