Na kraju trećeg tromjesečja 2022. ukupna financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj iznosila je 81 milijardu eura, čime je u godinu dana porasla za 3,9 milijardi eura ili 5 posto, objavila je u ponedjeljak Hrvatska narodna banka (HNB).

U odnosu na prethodno tromjesečje, tj. kraj lipnja 2022., financijska imovina kućanstava porasla je za milijardu eura ili 1,3 posto, navedeno je u novom statističkom priopćenju HNB-a.

IZVJEŠĆE EK

Hrvatska uspješno prešla na euro: Uveden je kodeks poslovne etike zbog stabilnosti cijena robe i usluga

Najveći doprinos rastu financijske imovine ima rast gotovine i depozita koji čine 50,3 posto ukupne financijske imovine kućanstava.

Financijske obveze kućanstava su, pak, iznosile 22 milijarde eura, što je porast od milijardu eura ili 5 posto u odnosu na godinu ranije, odnosno za 206 milijuna eura ili 0,9 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja.

Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 58,8 milijardi kuna, što je za 2,8 milijardi eura ili pet posto više u odnosu na kraj trećeg tromjesečja lani, dok je u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, to više za 824 milijuna eura ili 1,4 posto.

“Neto vrijednost ovog sektora, koja pokazuje trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020., tako je ponovno porasla nakon jednokratnog smanjenja u prvom tromjesečju 2022. godine”, istaknuli su iz HNB-a.

Financijska imovina hrvatskoga gospodarstva u godini dana porasla za 24,2 mlrd eura

Na kraju trećeg lanjskog tromjesečja financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 388 milijardi eura, što je povećanje za 24,2 milijarde eura u odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2021. te za 9,4 milijarde više nego na kraju lipnja 2022.

Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 404 milijarde eura, a povećale su se za 20,4 milijarde eura u proteklih godinu dana, odnosno za 5,1 milijardu eura u odnosu na kraj drugog tromjesečja lani.

U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju trećeg kvartala iznosila je 597 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 48,7 postotnih bodova u odnosu na godinu dana ranije te za 9,4 postotna boda u odnosu na kraj drugog tromjesečja lani.

Financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 622 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje za 59,3 postotna boda u odnosu na treći kvartal 2021., odnosno za 17,3 postotna boda u odnosnu na prethodno tromjesečje.

“Time je nastavljeno smanjivanje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u drugom tromjesečju 2021. godine zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a”, naveli su iz središnje banke.