S obzirom na dinamiku inflacije i plaća, za većinu hrvatskih građana ova će godina biti godina pada standarda. I službene procjene Vlade upućuju da će nakon realnog rasta prosječne plaće u prošloj godini (u 12-mjesečnom prosjeku 2,7) očekivani nominalni porast plaća u ovoj biti manji od rasta cijena odnosno troškova. No dok većinu stanovništva očito čeka pad raspoloživog dohotka, a u Vladi obećavaju da će u svom daljnjem djelovanju posebno imati na umu najranijivije skupine i njihovu zaštitu, najnovije HNB-ove brojke o stanju financijske imovine i obveza sektora kućanstava pokazuju da su u ovu godinu ona, ukupno gledano, ponovno ušla s većim neto financijskim “bogatstvom”.

Koliko štednje

Najnovija statistika financijskih računa, koju u HNB-u ažuriraju tromjesečno, odnosi se na 2021. godinu. Za sektor kućanstava podaci kažu da je njihova financijska imovina lani porasla za 49 milijardi, na ukupno 586 milijardi kuna, s tim da su im istodobno obveze povećane za znatno manjih 5,5 milijardi, na 156 milijardi.

Naravno, ta slika ne daje odgovor kako su razne klase financijske imovine raspoređene; koliko građana uopće nema štednje, pogotovo ne one raspoložive i po potrebi unovčive, a koliko od 292 milijarde kuna depozita na kraju 2021. otpada na razmjerno mali postotak kućanstava.

Kako bilo, stavka “gotovina i depoziti” poslovično je najveća u financijskoj imovini stanovništva, a tijekom prošle godine ona je “podebljana” za oko 25 milijardi, na spomenute 292 milijarde. Od ostalih oblika financijske imovine građana najveća je vrijednost, više od 165 milijardi, u mirovinskoj štednji i osiguranjima, kod kojih se stanje u odnosu na godinu prije povećalo za oko 16 milijardi. Kad je posrijedi mirovinska štednja, u nju se praktično automatizmom u privatne fondove (obvezne i dobrovoljne) godišnje slijeva više od šest milijardi kuna. Lani je solidan iznos prirasta imovine došao i kao rezultat rasta vrijednosti njihova portfelja (vrijednosnih papira), a u tom pogledu ova bi godina mogla biti slabija.

Nije izgledalo tako

Uza sve, iako još u prvom lanjskom kvartalu nije izgledalo tako, za blizu pet milijardi, na ukupno 112 milijardi kuna, porasla je lani i imovina građana u raznim vidovima vlasničkog kapitala, što uz dionice uključuje i poslovne udjele u d.o.o.-ima, odnosno poduzetničkim pothvatima.

Istodobno, prošle godine povećale su se i financijske obveze stanovništva, i to uglavnom po kreditima koji su porasli sa 142,4 na nepunih 148 milijardi kuna. U konačnici je tako neto financijska imovina svih kućanstava povećana za 43,5 milijarde kuna ili 11 posto, na 430 milijardi. To je ujedno gotovo 76 milijardi kuna više nego u pretpandemijskoj 2019.

Kad je riječ o sektoru poduzeća ili tzv. nefinancijskih društava, odnos financijske imovine i obveza uobičajeno preteže na stranu obveza. A prema najnovijim brojkama, razlika je prošle godine ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu; i financijska imovina i obveze porasli su im za po 40-ak milijardi kuna.