Zaposleni čovjek s mjesečnom neto plaćom od 8.000 kuna, nešto iznad prosječne, ukupno godišnje uplati 64.680 kuna poreza na dohodak i prireza te mirovinskih i zdravstvenih doprinosa. Nije to kraj plaćanja poreza, jer mu gotovo dvije mjesečne neto plaće pojede država kroz porez na dodanu vrijednost (PDV) i trošarine koje plaća na gotovo svaku stvar ili uslugu nužnu za življenje od svojih neto plaća. Tako prema računici Slobodne Dalmacije, taj čovjek uplati još 14.610 kuna godišnje PDV-a i trošarina od svojih neto plaća. Tako kad se saberu sva davanja s njegove plaće i PDV kojeg je platio trošeći svoju plaću, ispada da godišnje uplati 79.290 kuna. Najviše odnose doprinosi – izravni porezi kojim se financira zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Na zdravstveni doprinos otpada najviše davanja pa tako poslodavac za zaposlenog koji zarađuje 8000 mjesečne neto plaće uplati po stopi od 16,5 posto ukupno godišnje 22.757 kuna. Za toliku plaću mirovinski doprinos u prvi stup iznosi 20.688 kuna koliko se uplati plaćanjem 15 posto od bruto mjesečne plaće, a uplaćeni novac svakog mjeseca odlazi u fond socijalne solidarnosti odakle se isplaćuju mirovine umirovljenicima svakog mjeseca. Na osobni račun u drugom mirovinskom stupu za ovog zaposlenog poslodavac uplaćuje pet posto bruto mjesečne plaće ili godišnje ukupno 6896 kuna. Što se poreza na dohodak tiče, godišnje se za neto mjesečnu plaću od 8000 kuna uplati 12.467 kuna poreza na dohodak i prireza teškog 1870 kuna koliko iznosi 15 posto prireza za Split. Porez na dohodak i prirez pripadaju gradu ili općini u kojoj živi porezni obveznik.

Slobodna Dalmacija pokušala je izračunati koliko poreza plati jedno kućanstvo koje živi od 8000 kuna plaće tijekom godine i došla je do podatka da njihove uplate u državni proračun iznose gotovo kao dvije neto mjesečne plaće. U godinu dana uplate 14.610 kuna PDV-a. Do tog iznosa došli su tako što su koristili podatke iz Ankete o potrošnji kućanstava u 2019. koje je Državni zavod za statistiku objavio krajem ožujka ove godine, prema kojima su prosječni izdaci za potrošnju u iznosili 93.522 kune po kućanstvu. Taj su iznos smanjili na 80.719 kune tako što su posve izbacili troškove za alkohol i cigarete, a smanjili su troškove stanovanja za plinsku i toplinsku energiju… Prema podacima države statistike čak 24.538 kuna iznosi prosječan izdatak za hranu i bezalkoholna pića, a od te svote koju potroši kućanstvo država uzme 3167 kuna PDV-a koji se na kruh, mlijeko i hranu za dojenčad plaća po pet posto, dok se na jaja, svježe meso i ribu, povrće, ulja i masti plaća po stopi od 13 posto, a na sve ostale artikle po 25 posto. Od svake plaćene pogače od 10 kuna država uzme pet posto PDV-a ili 48 lipa i tako u godinu dana gricne 175 kuna.