Neposredni učinci ulaska u eurozonu na korporativni sektor su pozitivni i trajni, dok su negativni efekti jednokratni i gotovo beznačajni, istaknuo je i financijski analitičar Ivan Majić u prezentaciji o efektima uvođenja eura na korporativni sektor. Pritom je naglasio da treba istaknuti dvije činjenice; eliminacija valutnog rizika posebno je bitna za dugoročnije financiranje, odnosno investicije jer se kreditima denominiranim u euru u gotovo 80 posto slučajeva financiraju kapitalna ulaganja.
Usporedbe radi, kod je kredita za obrtna sredstva omjer domaće valute i eura približno jednaka. Druga je što se posredni se učinci ulaska u eurozonu na bankovni sektor mogu odraziti i na sektor poduzeća jer se ulaskom u eurozonu olakšava pristupim stranim tržištima kapitala, uz postojeća znatna sredstva koja su na raspolaganju segmentu malih i srednjih tvrtki iz europskih fondova. Za razliku od američkih kompanija, financiranjem u Europi uglavnom dominiraju banke, a velika financijska integracija zasad se zaustavila na parcijalnoj integraciji dioničkih i obvezničkih tržišta, no to bi se moglo ubrzati kroz jačanje unije tržišta kapitala, dugoročnom projektu EU. U moguća rješenja navodi prekograničnu podjelu rizika, jačanje nebankovnih izvora financiranja, posebice duga i ‘equityja’, privatnih plasmana obveznica, jačanje sekuritizacijskog tržišta te integracije NPL tržišta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu