Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica stabilne, nakon snažnog prošlotjednog rasta, a ulagači ne žele znatnije mijenjati pozicije uoči sastanka ministara financija eurozone o grčkim dužničkim problemima.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,05 posto, na 1.501 bodu, nakon što je u petak dosegnuo najvišu razinu u sedam godina.

Pariški CAC, londonski FTSE i frankfurtski DAX indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 0,1 i 0,3 posto.

U fokusu ulagača bit će danas sastanak ministara financija eurozone u Bruxellesu na kojemu će se pokušati pronaći zajedničke osnove za nastavak pregovora s Atenom o rješavanju grčkih dužničkih problema.

Grčka vlada poručila je u nedjelju da je uvjerena da će se postići dogovor, premda je ponovila da neće prihvatiti nikakve daljnje mjere štednje.

Grčka ne želi produžiti dogovor o 240 milijardi eura vrijednom programu međunarodne pomoći EU-a i MMF-a, koji istječe 28. veljače, zbog čega bi mogla ostati bez sredstava za isplatu dospjelih inozemnih dugova.

Atena traži program premošćivanja koji bi joj dao nekoliko mjeseci za pregovore o novom sporazumu s kreditorima koji ne bi uključivao dosadašnje stroge mjere štednje.

"Očekujem teške pregovore, no vjerujem da ćemo postići dogovor. Obećajem, Grčka će za šest mjeseci biti potpuno drugačija zemlja", kazao je u nedjelju grčki premijer Aleksis Cipras.

Podršku tržištu pružaju stabilne cijene nafte, nakon što se u petak cijena barela na londonskom tržištu po prvi puta ove godine probila iznad razine od 60 dolara. Jutros se kreće oko 61,50 dolara, dok se na američkom tržištu stabilizirala oko 52,70 dolara.

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9,30 sati bio u plusu 0,1 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, na 18.004 boda, najvišu razinu od srpnja 2007. godine, jer je ulagače ohrabrio podatak o izlasku Japana iz recesije.

U posljednjem lanjskom tromjesečju tamošnji je bruto domaći proizvod (BDP) porastao 0,6 posto na kvartalnoj razini, odnosno 2,2 posto na godišnjoj. Premda je to slabiji rast nego što se očekivalo, ulagače je ipak ohrabrio prvi uspon trećeg po veličini svjetskog gospodarstva nakon dva kvartala pada.