Europski sud za ljudska prava (ESLJP) objavio je u srijedu da Slovenija ne može tužiti Hrvatsku u ime Ljubljanske banke za povredu ljudskih prava i proglasio se nenadležnim za tužbu tešku gotovo 430 milijuna eura.
Taj međunarodni sud je prihvatio hrvatske argumente i zauzeo stav da Ljubljanska banka nije nevladina organizacija, već je usko povezana s državom, pa Slovenija ne može u njezino ime tužiti za povredu ljudskih prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
„ESLJP u srijedu je objavio odluku o nedopuštenosti zahtjeva (tužbe) Slovenije u međudržavnom sporu protiv Hrvatske vezano uz Ljubljansku banku, proglasivši se nenadležnim za odlučivanje po tom zahtjevu jer banka ‘nije nevladina organizacija’ već je usko povezana s državom“, priopćila je hrvatska zastupnica pred sudom Štefica Stažnik.
Slovenija je spor pokrenula 2016. zbog povrede nekoliko prava iz Konvencije zbog načina na koji su hrvatske sudbene i izvršne vlasti postupale u vezi potraživanja Ljubljanske banke prema hrvatskim trgovačkim društvima.
No, Hrvatska je tvrdila da ESLJP nije nadležan odlučivati o tom zahtjevu jer je Ljubljanska banka vladina organizacija, u vlasništvu Republike Slovenije i pod upravom slovenskog Fonda za sukcesiju.
„ESLJP nije nadležan odlučivati o zahtjevima vladinih organizacija niti je namjera Konvencije štititi financijske interese država“, pojasnila je Stažnik. Dodaje da nije bilo razlike u načinu vođenja i odlučivanja u sudskim postupcima u kojima je Ljubljanska banka bila stranka pred hrvatskim sudovima u odnosu na druge slične postupke te da u tom predmetu banka nije iscrpila sva domaća pravna sredstva, niti je Slovenija poštivala šestomjesečni rok za podnošenje zahtjeva europskom sudu.
Ljubljanska banka je radi ostvarivanja naplate neplaćenih i dospjelih potraživanja po kreditnim zajmovima i jamstvima, pred hrvatskim sudovima od 1991. pokrenula brojne parnične postupke protiv hrvatskih trgovačkih društava koja su poslovala većinom u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru.
Naplata potraživanja u većini slučajeva je postala nemoguća jer su dužnici bankrotirali ili prestali postojati.
Slovenija je zahtijevala i isplatu pravedne naknade koja bi odgovarala gubicima koje je banka pretrpjela zbog navodnih povreda konvencijskih prava (429.536.070.30 eura s pripadajućom kamatom). Odluka ESLJP-a je konačna i Slovenija više ne može pokretati nove postupke pred tim sudom na temelju istih činjenica.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu