U samo mjesec dana europske banke najavile su da će zbog dužničke krize u eurozoni, koja im je ozbiljno uzdrmala poslovne rezultate, masovno otpuštati djelatnike. Prekjučerašnjom objavom švicarskog UBS-a da planira otpustiti 3500 zaposlenih ukupan broj ljudi koji će izgubiti radno mjesto u nekoj od europskih bankarskih kuća popeo se na frapantnih 40.000, prenosi Bloomberg.
Bez milosti
Naime, najveća banka Staroga kontinenta HSBC Holdings priznala je da zbog nužnih rezanja troškova sastavlja “listu za odstrel” čak 30.000 svojih djelatnika do 2013. godine. Inače, ta bankarska kuća već masovno rasprodaje dijelove poslovanja u namjeri da udio rizične imovine u bilanci banke smanji za čak 40 milijardi dolara.Gotovo 3000 ranih mjesta srezat će i Barclays, dok Royal Bank od Scotland planira otpustiti oko 3000 djelatnika. Prije mjesec dana najava otkaza za 2000 ljudi stigla je i iz Credit Suissea. “Ovo se može nazvati krvoprolićem. Štoviše, očekujem da će situacija postati i gora prije nego li se stvari imalo poprave”, izjavio je povodom poplave otkaza Jonathan Evans, šef londonskog Sammons Associatesa. Dodatan problem je, dodaje, što je teško vjerovati da će veći broj onih koji dobiju otkaz u bakama u dogledno vrijeme naći novo zaposlenje. “Život će biti vrlo težak u iduće dvije-tri godine”, upozorava.“Sječu glava” u europskim bankama pravdaju strahom od još žešćeg udara dužničke krize u eurozoni, gdje su najspornije kreditne mogućnosti Italije, Španjolske, Portugala, ali i Francuske.
Ušminkavanje kapitala
Potresi koji su već uslijedili na tržištu dobrano su nagrizli bankarske profite pa su se, primorane na osjetno snižavanje troškova, uprave banaka naprosto odlučile na uštede koje idu na štetu samih zaposlenika. Primjerice, Credit Suisse i UBS izgubili su čak 71 posto zarade u investicijskom bankarstvu, dok je Barclaysova dobit prije oporezivanja pala za 27 posto. Ništa bolja situacija nije ni u ostalim europskim bankama. S druge strane, na rezanje bankarskih troškova utjecali su i regulatori koji pritišću bankare da osiguraju više kvalitetnog kapitala kako bi se lakše oduprijeli drastičnim šokovima na tržištu, koji zbog problema u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama neprestano prijete. “Banke će naprosto morati imati puno više kapitala i to većinu u likvidnim sredstvima, no ona ne garantiraju povrat. To pojednostavljeno znači da troškovi bankarskog poslovanja rastu što će natjerati mnoge banke da dobro razmisle o tome gdje zarađuju, a gdje gube pa bi se mogle povlačiti s određenih tržišta”, prokomentirao je za Bloomberg David Sayer iz londonskog KPMG-a.
Američke banke
Više od 18.000 otkaza
Iako su i američke banke zbog smanjenih profita uslijed novog udara krize najavile otpuštanja, prema nekim procjenama europske banke broj zaposlenih režu čak šest puta brže. Analitičari Challenger, Gray & Christmasa upozoravaju da se broj najavljenih otkaza u američkim bankama popeo na 18.252.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Neka dođu u Hrvatsku tu nema problema za poslove bankarskog kamatarenja,država dopušta kamatarenje bankama.
Uključite se u raspravu