Negativne kamatne stope, pad prinosa na obveznice, snažnija regulacija i pojava signala dolaska recesije izbrisali su većinu tržišne vrijednosti europskih banaka, pokazuje analiza Reutersa.

Burzovni indeks koji prati kretanje dionica najvećih banaka eurozone krajem prošloga tjedna pao je na razinu posljednji puta viđenu 2012. godine na vrhuncu europske dužničke krize. Drugim riječima, cijene dionica banaka danas su na razinama kada su Grčka, Irska i Portugal trebali međunarodnu financijsku pomoć, Cipar je naredio svojim bankama zamrzavanje dijela depozita građana, a španjolske banke spašene su od propasti isključivo vladinom novčanom injekcijom.

Razine s kraja 80-ih
Iako još nije na dnu dosegnutom izbijanjem financijske krize 2008. godine, indeks banaka eurozone od vrhunca dosegnutog 2017. izgubio je do sada čak 84 posto vrijednosti. Štoviše, kako pokazuje Reutersova analiza, sada je svega nekoliko bodova udaljen od razine u vrijeme pada Berlinskog zida krajem 80-ih godina kada je euro bio tek daleka ideja, a u optjecaju u istočnoeuropskim državama još je bio sovjetski rubalj.

Nakon što je indeks sredinom tjedna potonuo za tri posto uslijed podatka o slabljenju njemačkog gospodarstva te pada prinosa na dugoročne američke obveznice što se smatra recesijskom najavom, tržišna kapitalizacija europskih banaka pala je ispod pola bilijuna dolara što je, primjerice, polovica vrijednosti Microsofta.

Na vrhuncu 2007. europske banke vrijedile su na burzi 1,7 bilijuna dolara, znatno iznad američkih konkurenata. Danas je situacija dijametralno suprotna – europske banke vrijede tek trećinu kapitalizacije banaka s druge strane Atlantika. Na ovakav razvoj situacije utjecalo je, ali će utjecati i u budućnosti, nekoliko glavnih trendova. Prvi su negativne kamatne stope koje su već sada u negativnom teritoriju, a analitičari vjeruju da će ih Europska središnja banka (ECB) sniziti za dodatnih 20 baznih bodova. To će dodatno nagristi ionako nisku profitabilnost europskih banaka. Iako je ECB obećao mjere koje bi trebale ublažiti efekt negativnih kamatnih stopa, bankari nisu sigurni koliko će im to pomoći. 

Ne očekuju mnogo 
"Ne očekujemo da će biti posebno darežljivi prema bankovnom sektoru imajući u vidu ECB-ov stav da negativne kamatne stope još ne utječu na profitabilnost", izjavio je Jon Peace, analitičar banke Credit Suisse. Niska profitabilnost glavni je problem koji bi mogao dovesti do iduće europske bankovne krize, za razliku od solventnosti koja je bila glavna briga početkom desetljeća, smatra Jerome Legras, direktor istraživanja u Axiom Alternative Investments. "To je jednostavno posljedica desetljeća duge dodatne regulative, nekonvencionalne monetarne politike i razduživanja. Nema mnogo načina da banke izađu iz te situacije", dodao je Legras.

Za to vrijeme američke banke profitirale su od viših kamatnih stopa i bolje zarade u investicijskom bankarstvu. U tvrtki Natixis vjeruju da će zbog "abnormalno niske kapitalizacije" banke u eurozoni postati laki plijen za američke banke. Niska razina povrata na kapital također sprečava europske banke u dokapitalizaciji. Kako nemaju mnogo potencijala za širenje, imat će i manje kapaciteta u financiranju europskih kompanija. Analitičar Natixisa Patrick  Artus vjeruje da će se europske kompanije u potrazi za kapitalom sve više okretati tržištu ili će posuđivati od američkih  i drugih stranih banaka.