U procesu prelaska Hrvatske na euro trenutno su u prvom planu brojni tehnički izazovi i troškovI. Ipak, euro dugoročno nosi znatno više koristi i prilika za hrvatsko gospodarstvo u cijelini, slažu se i predstavnici domaćeg nebankovnog financijskog sektora.

Istodobno, izgledno je i jačanje konkurencije, što može biti prijetnja, ali i poticaj za optimizacije, čulo se na okruglom stolu drugog dana konferencije HUB-a u Opatiji.

Muče ih ‘digitalci’
Tonči Korunić iz Interkapitala vjeruje da će s uvođenjem eura i hrvatske dionice postati atraktivnije. No, smatra i da ćemo za koju godinu imati još manje i upravljačkih i investicijskih društava.

U 15-ak godina broj “brokeraja” pao je s 54 na 13, od čega je samo 5 nebankarskih ili tzv. nezavisnih. U vezi s konkurencijom investicijska društva, kaže, više brine “digitalija”. Primjerice, trgovinska platforma eToro danas ima oko 7000 računa iz Hrvatske, koliko vjerojatno nemaju svi naši brokeri zajedno.

“Stvarni free float” na burzi procjenjuje se na 5-6 milijardi eura. Bez pojednostavljenja poslovanja, ukratko, za dio današnjih aktera perspektive su upitne.

Josip Glavaš iz Erste Asset Managementa podsjeća da nakon ulaska u EU nije bilo većeg naleta stranih investicijskih fondova, a oko prilagodbi napominje da je već sad 90% naših fondova u eurima. Veći problem vidi u stagnaciji te industrije, pogotovo s obzirom na povećanja regulatornih zahtjeva/troškova i nedovoljnu ekonomiju obujma.

Na tržištu osiguranja Davor Tomašković, čelnik Croatia osiguranja, ne očekuje veće promjene. “Više-manje svi koji su imali namjeru doći s liberalizacijom tržišta su i došli”, kaže. Od 15-ak osiguravatelja, dva domaća i sad drže više od 50% tržišta.

Pozicija mirovinskih fondova ponešto je specifičnija. Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB-a, kaže da uz nestanak valutnog rizika i manje transakcijske troškove ulazak u eurozonu otvara više prilika za ulaganja na inozemnom tržištu, ali “to neće umanjiti naš fokus domaća ulaganja, osobito u infrastrukturne projekte”.

Mimo cijelog spektra tehničkih prilagodbi euru, već neko vrijeme glavne preokupacije mirovinaca su vezane uz globalna tržišna previranja (rast kamata/prinosa, pad cijena obveznica) i zaštitu od inflacije. S obzirom na veličinu imovine i udjel obveznica, to nije jednostavno.

Mirovinci poput tankera
”Mi smo poput tankera; za skretanje kursa za pet posto treba nam znatno više nego jahti, ali smo i otporniji od nje”, objašnjava Buk. Kao glavnu prilagodba koju su u AZ fondovima napravili ističe skraćenje prosječne ročnosti obvezničkog portfelja. Krajem 2019. premašivala je četiri godine, a sveli su je na 2,4.

S istim ciljem povećali su ulaganja u vlasnički kapital (dionice, private equity fondovi), a prema regulatorima su već išli i s apelima za liberalizaciju ulagačkog okvira vezano uz nekretnine.