Europska monetarna unija nije izbjegla recesiju. Štoviše, zadesila ju je ona s "dvostrukim dnom". U trećem ovogodišnjem tromjesečju gospodarstvo je kliznulo 0,1 posto nakon što je tromjesečje prije također palo, i to 0,2 posto, pa je tako drugi put u četiri godine euro upao u gospodarski "ponor". Podaci statističkog ureda Europske unije pokazuju da je na razini zajednice 27 europskih zemalja takav trend ipak izbjegnut, treće tromjesečje donijelo joj je minimalan rast od 0,1 posto. Promatrano na godišnjoj razini, gospodarske aktivnosti eurozone pale su 0,6 posto, a i u Uniji je riječ o minusu, i to od 0,4 posto.

Nizozemska – uteg
Promatra li se situacija po pojedinim zemljama članicama, osim onih i inače problematičnih, popriličan doprinos povratku recesije imala je Nizozemska koju je zahvatilo neočekivano usporavanje gospodarstva, u prethodnom je kvartalu zabilježen minus od čak 1,1 posto, a analitičari su očekivali tek minimalan pad. S druge strane Njemačka i Francuska uspjele su se zadržati iznad pesimistične granice iako je tromjesečni plus u slučaju oba BDP-a iznosio samo 0,2 posto. Treba reći da mnogi analitičari zapravo i nisu iznenađeni, neki su štoviše očekivali puno sumornije brojke. "Općenito gledano, čudi me da u dosadašnjem tijeku godine nismo vidjeli oštrije srozavanje gospodarskih aktivnosti s obzirom na jačinu krize u eurozoni", komentirao je za Bloomberg glavni ekonomist njemačkog Bankhaus Lampea Alexander Krueger. S njim mišljenje očito dijele i bankari koji su sudjelovali u anketi koju provodi Europska središnja banka (ECB), koja je pak pokazala da se u ovoj godini monetarnoj uniji predviđa pad BDP-a od 0,5 posto, a u prethodnoj analizi prognoziran je minus od 0,3 posto. "Glavni razlog pesimističnije prognoze za ovu godinu je prolongirana nesigurnost u zoni eura koja se očitovala u ekonomskim indikatorima za ljeto i ranu jesen", stoji u najnovijoj analizi. Ni sam ECB nije pretjerano optimističan. U svojem mjesečnom biltenu objavljenom u četvrtak pišu da, gledajući unaprijed, u ovoj godini očekuju nastavak trenda slabašnih gospodarskih kretanja.

Krediti na kapaljku
Napominju pritom da su strukturne reforme u zemljama članicama presudne za povećanje potencijala rasta. Osvrnuli su se, među ostalim, i na velik problem za gospodarstvo – pad kreditiranja, koji se nastavio i u rujnu kada je zabilježen minus od 0,4 posto naspram pada od 0,2 posto u kolovozu.