Predstoji nam dosta posla. Naše predsjedanje Europsko unijom dogodit će se u vrijeme ulaska u tečajni mehanizam jer je to ključni, kritični korak koji bismo trebali učiniti na putu u Europsku monetarnu uniju. Od 2005. nijedna zemlja nije ušla u tečajni mehanizam, kriteriji ne postoje tako da ćemo morati s europskim partnerima vidjeti što točno trebamo učiniti.

Nakon ulaska u mehanizam potrebno je zadovoljiti Maastriške kriterije koje smo lani sve ispunili. Prilično sam uvjeren da ćemo biti spremni ispuniti te kriterije, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na prošlogodišnjem skupu Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista – Zagreb financijsko središte. Kako smo lani u studenom okupili na jednom mjestu sve značajne dionike iz svijeta financija – od bankara do osiguravatelja, mirovinskih fondova i predstavnika Zagrebačke burze te bez lažne skromnosti primili samo pohvalne komentare ove godine odlučilo smo našu konferenciju podići na višu razinu. Odlučili smo od projekta stvoriti platformu preko koje će svi oni kojih se to dotiče, a dotiče se svih od poslovnih subjekata preko državnih institucija da građana, progovoriti o uvođenju eura tj. potencijalnom ulasku Hrvatske u eurozonu.

Iako se čini kao preuranjen potez ili nešto što je još kolokvijalno „na dugom štapu“ upravo zbog toga što kroz Poslovni dnevnik stalno ističemo potrebu za dugoročnim planiranjem i strateškim upravljanjem državom – odlučili smo o euru progovoriti sada, a ne tek onda kada nam se dogodi.

Kada se govori o ulasku u jedinstvenu monetarnu uniju više je nego važno biti spreman kako se ne bi dogodio negativan efekt tamo gdje se očekuje pozitivan razvoj događanja. Važno je to za sve i državne institucije, i za financijski sektor, i za realni sektor, i za građane – upravo zato ovaj projekt.

Jer i kako je lani istaknuo guverner Vujčić uvođenjem eura „za gospodarstvo smanjuje cijena kapitala, kamate na kredite će biti niže. To će značiti i da će regulatorni trošak za bankovni sektor biti bitno niži, stopa obvezne pričuve smanjit će se s 12 posto na jedan posto, uklanjamo potrebu obveznih minimalnih deviznih potraživanja i to će sve utjecati da kamate budu niže.

Druga je korist da će transakcijski troškovi biti niži. Mi najveći dio trgovine radimo s eurozonom, 40 posto robne trgovine i 70 posto prihoda od turizma dolazi s euro područja. Troškovi platnog prometa s inozemstvom doći će na razinu troškova platnog prometa u zemlji. Treće, Hrvatska će postati poželjnije investicijsko odredište zbog uklanjanja tečajnog rizika. To se pokazalo empirijski u svim slučajevima zemalja koje su ulazile u eurozonu da su rasle investicije“.

Nitko naravno ne bježi i od mogućih loših strana ulaska u eurozonu, ali i na njih je bolje da budemo spremni. Ili kako je lani istaknuto na našoj konferenciji “Vlada bi djelovala vjerodostojnije kada bi u sklopu priprema za ulazak u eurozonu predstavila petogodišnji plan proračunskih rashoda umjesto da se ‘kladi’ da će trenutačno pozitivan ekonomski ciklus potrajati dovoljno dugo da se izvrše potrebne prilagodbe”. Građani bi se trebali brinuti oko rasta plaća i njihove prilagodbe ulasku u eurozonu umjesto o zaokruživanju cijena.

U narednim mjesecima sve do studenog ove godine na obje platforme i u Večernjem listu i u Poslovnom dnevniku jednom mjesečno bavit ćemo se pitanjem uvođenja eura. Uz to organizirat ćemo i niz zatvorenih okruglih stolova ali i web anketa – sve s ciljem stvaranja jedinstvene platforme za koju smo sigurni da će nam trebati u godinama koje dolaze.

Naravno, namjera i cijeli projekt okruniti velikom konferencijom u studenom koja ako bude slična prošlogodišnjoj može samo značiti da smo uspjeli u svojoj namjeri.