Austrijska Erste grupa, pod čijim kišobranom je i treća najveća domaća banka, pred vlasnike napokon donosi dobre vijesti. Nakon provjetravanja portfelja koji je rezultirao gubitkom od gotovo 1,4 milijarde eura godinu ranije, pod 2015. podvlači crtu s 968,2 milijuna eura ostvarene neto dobiti.

Iako u banci ne skrivaju zadovoljstvo brojkama, "crne ovce" u grupaciji bile su Hrvatska i Mađarska kao jedina tržišta na kojima je Erste imao gubitak. Unatoč više-manje stabilnoj razini operativne dobiti od 212 milijuna eura, prisilna konverzija kredita u švicarskom franku odnijela je gotovo milijardu kuna imovine uzrokovavši gubitak od 45 milijuna eura (345 milijuna kuna). Minus u Mađarskoj bio je i veći, 72 milijuna eura, kao posljedica je procesa razduživanja i bankarskog poreza.

"Neto dobit od gotovo milijardu eura, snažna kapitalna baza i značajno niža razina troška rizika u 2015. pokazuje da smo odradili svoju domaću zadaću", rekao je predsjednik Uprave Andreas Treichl na predstavljanju godišnjih rezultata u Beču te najavio isplatu 215 milijuna eura dividende dioničarima. "Okruženje niskih kamatnih stopa ostaje vrlo izazovno i njegov utjecaj može se vidjeti u smanjenju našeg operativnog rezultata.

Pozitivno je, s druge strane, da imamo solidan rast kreditiranja, jednako u segmentu poslovanja s građanima kao i s tvrtkama", dodao je prvi bankar grupe.  U okruženju niskih kamatnih stopa, neto prihod od kamata pao je na 4,4 milijarde eura iako je gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi potaknuo rast kredita za 4,2 posto. Operativna dobit blago je smanjena na 2,9 milijardi eura. Troškovi rezervacija za problematične zajmove smanjeni  su na 729 milijuna eura, a udio loših kredita na 7,1 posto, najviše zbog prodaje portfelja loših kredita u Rumunjskoj, kazali su u Erste banci.

Želimo Vladu koja ne tjera investitore

O konverziji u Hrvatskoj i budućem kreditiranju govore Andreas Treichl, predsjednik Uprave Erste Group te Andreas Gottschling, član Nadzornog odbora Erste Hrvatska.

Konverzija švicarskog franka rezultirala je gubitkom od 45 milijuna eura prošle godine. Koliko je ta priča za vas završena? 
Treichl: Poput drugih banaka pokrenuli smo pravne postupke i ne vidimo razloga da od njih odustanemo. Nismo sretni situacijom u Hrvatskoj, ali se nadamo da smo u Vladi dobili stabilnog partnera za razgovore. Ne tražimo nijednu Vladu da radi na korist banaka nego bismo voljeli razgovorati s Vladom koja promiče stabilnost zemlje i ne tjera investitore.

Dakle, otvoreni ste za dogovor s Vladom?
Mi s naše strane nismo ništa učinili Vladi, mislim da smo radili na korist Hrvatske. Ono što je bivša Vlada napravila nama ne želim uopće kvalificirati niti to više uopće komentirati.

Primjetan je rast potražnje za kunskim kreditima. Kako vidite budućnost kunskih kredita? 
Gottschling: Mi bismo svakako voljeli odobravati više kredita u kunama, posebno nakon iskustva s prisilnom konverzijom. Nažalost, ponude kuna, posebno dugoročnih dospijeća, nema dovoljno. Ali, nakon onog što smo prošli, morat ćemo prilagoditi svoju ponudu potražnji na tržištu jer najgore što možemo zamisliti u ovom trenu je još jedna prisilna konverzija valutno indeksiranih kredita. U svakom slučaju, nedavno uvedene repo aukcije bi trebale pomoći i barem malo olakšati kreditiranje banaka. To nije dovoljno, ali su aukcije korak u pravom smjeru.