Na polovici godine Erste grupa, najveća austrijska bankarska grupacija, podvlači crtu pod 774 milijuna eura neto dobiti.

Čelnik banke Andreas Treichl ima razloga za zadovoljstvo; oko četvrtinu veći profit nego lani posljedica je snažnog rasta zemljama regije preko tri posto, viših plaća i okružja niskog rizika. Iako je rast kamatnih stopa mantra svih bankara u Europi, pri čemu se i u Ersteu nadaju da bi se to moglo ostvariti i prije službenog datuma krajem 2019., austrijska grupa prvi puta u četiri godine bilježi rast operativnog rezultata.

"Poslovanje Erste grupe u prvih šest mjeseci ove godine bilo je jedno od najboljih, naša neto dobit veća je za 24 posto na godišnjoj razini na 774 milijuna eura. To je zahvaljujući 3,3-postotnom povećanju neto kamatnog prihoda i 5,3 posto većoj dobiti od naknada, a uz niske troškove rizika omjer troškova i prihoda smanjen je na 58,8 posto u drugom kvartalu", rekao je šef banke Andreas Treichl predstavljajući rezultate u Beču. Na svih sedam tržišta u kojima je prisutna, rast BDP-a je (s iznimkom Austrije), značajno nadmašio prosjek eurozone. Rekorderke su Rumunjska s 4,1% i Mađarska s 4% i Slovačka s 3,9%, dok je Hrvatska najslabija s očekivanih 2,8 posto. Ekonomski zamašnjak prate rast plaća i zaposlenosti koji se prelijevaju u potrošnju, pa i performs banaka.

Na krilima povoljnog okruženja u regiji javni dug je u silaznoj putanji za razliku od starih članica; s dugom od 78 posto u BDP-u Hrvatska je uz Mađarsku najviše zadužena, no pozitivno je da nam se u narednih 10 godina (zasad) prognozira spuštanje na maastrišku granicu. Daleko ispred u svih regiji je Češka, koja nastavlja grabiti naprijed- ove godine raste 3,6%, ali uz punu zaposlenost, rast plaća i najniži javni dug u EU od 25 posto pa će, kaže Treichl, "za 10 do 15 godina imati standard života daleko iznad europskih zemalja".

U takvom okruženju Erste bilježi rast neto kamatnog prihoda, najviše zahvaljujući Češkoj i Rumunjskoj, na 2,2 milijarde eura. Neto prihodi od provizija i naknada porasli su na 959,3 milijuna eura, dok se neto rezultat od trgovanja značajno smanjio na 11,9 milijuna eura. Uz rast općih troškova poslovanja, ponajprije troškova zaposlenika, operativni rezultat u konačnici je u uzlaznoj putanji dosegnuo 1,29 milijardi eura, 0,7 posto više nego u istom razdoblju lani. S rastom operativnog rezultata na 105 milijuna eura Hrvatska "izgleda dobro", kazao je Treichl, naglasivši pozitivni razvoj kretanja javnog duga. Iako se kvaliteta portfelja popravlja, posebno u korporativnom sektoru, loši krediti pali su na najnižu razinu u deset godina.

Hrvatska, međutim, još osjeća posljedice Agrokora pa je s 11 posto NPL-ova višestruko iznad prosjeka matične grupacije. Ukupna imovina Erste grupe porasla je 4,2 posto na 229,9 milijardi eura. Kreditni klijentima u rastu su na svim tržištima, a prosjeku 7,7 posto, dosegnuvši 144,7 milijardi eura, a uzlet prati i Hrvatska u kojoj Ersteov kreditni portfelj iznosi 6 milijardi eura. Zajmovi građanima na razini grupe povećani su 6,5 posto u godinu dana, a blago sporijim tempom kretali su se krediti tvrtkama.

Fokus je prvenstveno na segmentu malih i srednjih poduzeća s rastom kredita preko 10 posto. Pritom su rekorderke Slovačka, Mađarska i Češka u kojima su u ekspanziji sektori telekoma, medija, automobilske industrije i poljoprivrede, što nije iznenađujuće jer direktno odražava brz ekonomski rast. Istodobno, uzlazni trend kredita u prvoj polovici godine popratio je i rast depozita (na 158 milijardi eura). Neometan priljev štednje od čak 8 milijardi eura u okruženju rekordno niske cijene novca prvi čovjek grupe okarakterizirao je "nevjerojatnim s obzirom na to da ne možemo platiti visoku kamatu".

U pozitivnom okruženju Beč ostaje ove i iduće godine. "Očekujemo nastavak pozitivnog trenda u operativnom poslovanju i u drugom tromjesečju godine na temelju nastavka natprosječnog rasta u CEE ekonomijama, s niskom nezaposlenošću, povećanjem realnih plaća i većoj konkurentnosti", kaže. Odgovarajući na opasku novinara da sličnog optimizma nije nedostajalo ni uoči krize 2008. kazao je: "Nikada ne treba vjerovati da će stvari ostati kakve su sada. Danas smo i mi i regulatori puno bolje pripremljeni nego što smo to bili tada", zaključio je Treichl.