Bankarski sektor u Hrvatskoj lani je ostvario 5,32 milijarde kuna dobiti ili blizu tristo milijuna manje nego godinu prije, a stopa povrata na imovinu pala je s 1,2 na 1 posto.

Još krajem rujna međugodišnje usporedbe nisu upućivale na takav ishod; u prva tri kvartala neto dobit je bila na 5 milijardi kuna (godinu prije 4), što znači da je posljednje tromjesečje godišnjem rezultatu “prisnažilo” sa samo 326 milijuna kuna dobiti.

Najava novog poreza
Posljednji kvartal je pak zaključen s poboljšanjem kvalitete aktive banaka odnosno padom udjela neprihodujućih kredita (sa 3,3 na 3%), ali istodobno snažnim povećanjem troškova ispravaka vrijednosti. I prijašnjih godina često se događalo da je rezultat poslovanja u posljednjem kvartalu uvelike oblikovalo kretanje troškova ispravaka vrijednosti.

U tjednim analizama PBZ-a navode da je nakon dobiti uslijed otpuštanja rezervacija u prvih devet mjeseci, taj trošak u zadnjem kvartalu rezultirao minusom od 172 milijuna eura na razini godine (+23,3% na godišnjoj razini). U kombinaciji s 0,9 posto nižom neto operativnom dobiti, sveukupna neto dobit banaka pala je za četiri posto, uz posljedičan pad ROA-e na već spomenutih jedan posto.

Kad je riječ o rezervacijama i njihovu utjecaju na rezultat posljednjeg tromjesečja, ta je stavka na kraju rujna bila ispod 400 milijuna kuna, a na kraju godine 1,22 milijarde. Moguće je da su na porast u posljednja tri mjeseca dijelom utjecali i signali koji su potkraj godine odašiljani iz Vrhovnog suda u vezi sa slučajem “franak”.

No, u svemu je ipak teško ne primijetiti da je to bilo i razdoblje kad je Vlada donijela odluku o jednokratnom dodatnom oporezivanju dobiti za velike kompanije i banke.

Pretpostavka je da su za pojačana izdvajanja rezervacija posebice bile motivirane velike banke koje podliježu tom nametu visinom prihoda (iznad praga od 300 milijuna kuna prihoda ih je osam), a usto ih je ekstra porez “kvačio” i s obzirom na dobit u odnosu na 4-godišnji prosjek (s dodatnih 33 posto se oporezuje “višak dobiti” povrh tog prosjeka uvećanog za 20 posto).

Čekaju se rezultati
Tako je i vodeća Zagrebačka banka u zadnjem kvartalu 2022. iskazala 253 milijuna kuna dobiti prije poreza, dok je u istom kvartalu prethodne godine iskazana bruto zarada iznosila milijardu kuna.

Time je rezultat na razini cijele godine ispao desetak posto slabiji nego 2021. Kako i na kraju iskazanih 2,1 milijardu kuna bruto zarade premašuje 4-godišnji prosjek za više od 20 posto, banka će, prema grubim izračunima, osim redovnog poreza na dobit (koji je zbog slabijeg rezultata nešto niži nego godinu prije) platiti oko 9,4 milijuna eura ili 70-ak milijuna kuna ekstra poreza.

Za ostale vodeće banke uglavnom još nisu poznati godišnji rezultati. Prema visini prihoda početni kriterij zadovoljava, primjerice, i Hrvatska poštanska banka koja je objavila rezultate za 2022. No, ona će, prema svemu sudeći, biti pošteđena ekstra poreza jer je 158 milijuna kuna iskazane dobiti prije poreza ne samo znatno slabije nego godinu prije već i znatno ispod 4-godišnjeg prosjeka bruto zarada (koji u njezinu slučaju iznosi oko 188 milijuna kuna).

U HNB-u su nedavno iznijeli procjenu da bi se po osnovi tog poreza iz banaka u proračun moglo sliti oko 25 milijuna eura.