Daleko manje ekonomista procjenjuje u aktualnom istraživanju da bi recesija mogla početi već ove godine no što je bio slučaju u istraživanju iz veljače, konstatiraju u Nacionalnom udruženju poslovnih ekonomista (NABE).

Sada samo dva posto od ukupno 226 ispitanika smatra da bi recesija mogla nastupiti ove godine, u odnosu na 10 posto iz ankete provedene u veljači, ističu.

„Ispitanici naznačuju da će razdoblje rasta biti produljeno zahvaljujući promjenama monetarne politike”, konstatira predsjednica NABE-a Constance Hunter.

Podijeljeni su pak u procjenama hoće li aktivnosti pasti 2020. ili 2021. godine, dodaje Hunter. Tako 38 posto njih očekuje pad sljedeće godine a 34 posto 2021. godine.

Više ekonomista pomaknulo je predviđanja recesije na 2021. godinu, čime su se rezultati aktualne ankete približili onima iz veljače.

NABE-ovo ispitivanje mnijenja ekonomista vremenski se poklopilo s učestalim napadima američkog predsjednika Donalda Trumpa na središnju banku i njegovim zahtjevima da Fed uvede poticajne mjere. Provedeno je ujedno prije no što je Fed 31. srpnja snizio ključne kamatne stope.

Američki predsjednik nastavlja s kritikama na račun središnje banke a istraživanje NABE-a pokazuje da ekonomisti strahuju od posljedica njegovih istupa. Tako 55 posto ekonomista smatra da njegove primjedbe ne utječu na odluke središnje banke, ali da „kompromitiraju povjerenje javnosti u središnju banku”.

Uz to, više od četvrtine ispitanika drži da će zbog kritika „budu li uopće imale kakvog utjecaja, Fedova monetarna politika biti blaža, čime se ugrožava bančina neovisnost".

Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je otklonio upozorenja o mogućoj recesiji.

„Spreman sam na sve. Mislim da nismo u recesiji. Ide nam jako dobro. Naši su potrošači bogati", kazao je Trump novinarima u nedjelju.

"Osigurao sam ogromne porezne olakšice, što znači da su im džepovi puni. Vidio sam Wal-Martove rezultate, dobit im je strašno poskočila", dodao je.

"Većina ekonomista zapravo kaže da nećemo imati recesiju. No, stanje je u ostatku svijeta lošije nego kod nas", naglašava američki predsjednik.

Ekonomisti su ujedno skeptični kada je u pitanju razrješenje rješenju trgovinskih ratova koje je zapodjenuo američki predsjednik, iako 64 posto njih drži da je moguć „površni sporazum", navode u NABE-u.

Takvo su mišljenje formirali prije no što je Trump najavio novi krug carina od 10 posto na preostali kineski uvoz u vrijednosti 300 milijardi dolara. Nove carine trebale bi stupiti na snagu u dvije faze, početkom rujna i sredinom prosinca.

Bundesbank: Njemačka možda klizi prema tehničkoj recesiji

Njemačko gospodarstvo ne pokazuje znakove oporavka u ljetnom tromjesečju, konstatirala je u ponedjeljak središnja banka, upozoravajući na mogućnost tehničke recesije nakon blagog pada aktivnosti u drugom tromjesečju.

U razdoblju od travnja do lipnja njemačko gospodarstvo smanjilo se 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, izvijestio je prošlog tjedna državni statistički ured Destatis.

Ako se pad aktivnosti nastavi i u ljetnim mjesecima, Njemačka će tehnički biti u recesiji.

"Ukupne bi gospodarske aktivnosti mogle ponovo blago pasti", upozorili su u središnjoj banci u osvrtu na aktualno treće tromjesečje.

Glavni su razlog kontinuiranog posustajanja aktivnosti slab izvoz i kontinuirani pad industrijske proizvodnje, dok potrošnja i građevinski sektor podupiru gospodarstvo.

Tek će se vidjeti hoće li se izvoz i industrija oporaviti prije nego što povuku za sobom i domaće pokazatelje, poput zaposlenosti i potrošnje, napominju u Bundesbanku.

Izvozno orijentiranu njemačku industriju koče usporavanje svjetskog gospodarstva i neizvjesnost koju generiraju trgovinski sukob SAD-a i Kine i brexit.

Dodani su teret strukturne promjene u automobilskoj industriji koje donosi prijelaz na električne motore.

Njemačka ima prostora u proračunu za borbu protiv kriza

Njemački ministar financija Olaf Schulz naglasio je u nedjelju da Njemačka ima dovoljno prostora u proračunu za borbu protiv ekonomskih kriza, nagovijestivši da bi vlada za dodatne troškove mogao osigurati do 50 milijardi eura.

Schulz je priznao da u vladi raspravljaju o potrošnji financiranoj zaduživanjem. Naglašava ipak da u dobrim vremenima država mora živjeti u okviru svojih mogućnosti, između ostalog i zato da bi mogla intervenirati u lošim vremenima.

Očekuje se da će udio njemačkog duga u BDP-u ove godine pasti na oko 58 posto, s prošlogodišnjih 60,9 posto. To bi značilo da će kliznuti ispod najviše dopuštene razine u Europskoj uniji od 60 posto i dati vladi više prostora za fleksibilnost u budućoj potrošnji, napominje Reuters.

"Dakle, ako je udio duga u BDP-u u Njemačkoj niži od 60 posto, to nam daje prostor da se punom snagom suprotstavimo krizi", kazao je njemački ministar financija.

Podsjetio je da je globalna financijska kriza 2008/2009. Njemačku stajala otprilike 50 milijardi eura, te dodao: "Moramo moći prikupiti toliko (novca). Mi to možemo – to je dobra vijest", naglasio je.

U ministarstvu financija nisu željeli komentirati u petak objavljeno medijsko izvješće, prema kojem je Berlin spreman ukinuti propisanu obvezu uravnoteženja proračuna i zadužiti se kako bi spriječio moguću recesiju.

Neimenovani vladin dužnosnik izjavio je početkom mjeseca za Reuters da u ministarstvu financija razmišljaju o izdanju obveznica u skladu s formalnijim propisima o kočenju zaduživanja i da namjeravaju upotrijebiti novac za financiranje programa zaštite klime.