Zamašnjak gospodarstva primjetno usporava od ljeta prošle godine, no Hrvatska je ipak uspjela izbjeći scenarij recesije. U zadnjem tromjesečju prošle godine ekonomija je stagnirala nakon pada u trećem tromjesečju, a realni BDP smanjio se na 2,6 posto, navodi Hrvatska narodna banka u najnovijem Biltenu.

Premda je ekonomija zasad održala glavu iznad vode, HNB-ov indikator recesije upućuje da se rizik za takav scenarij povećao i, ako je suditi iz grafičkih prikaza, dosegnuo oko 35 posto.

“Takvu ocjenu podupire činjenica da se ubrzao pad industrijske proizvodnje na kraju prošle godine zbog pada proizvodnje energije i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, a rast proizvodnje kapitalnih dobara ublažio je nepovoljnu dinamiku”, objašnjavaju u središnjoj banci.

Građevina svojim putem
Povrh toga, nastavio se i pad realnog prometa trgovine na malo što se može povezati s daljnjim klizanjem realnih plaća i općenito slabim optimizmom potrošača. On se, unatoč oporavku s kraja prethodne godine, zadržava na dugoročnom prosjeku.

Druga pravila, međutim, vrijede za građevinu koja je nastavila jačati, kao i sektor usluga na čiju živost ukazuju podaci o fiskaliziranim računima Porezne uprave. “Kada je riječ o kretanjima na razini cijele 2022., uz ocijenjeni rast u četvrtom tromjesečju, stopa rasta realnog BDP-a mogla bi iznositi oko 6 posto što prije svega odražava povoljna kretanja u prvom polugodištu”, ističe HNB.

Inflacija će, u dogledno vrijeme, ostati neželjeni suputnik građana, poduzeća i države. Premda postupno slabe, inflatorni pritisci i dalje su naglašeni pa je godišnja inflacija (mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, HIPC) u siječnju blago usporila na 12,5 posto, nakon 12,7 posto iz prosinca.

Ono što daje razloga za brigu jest temeljna inflacija, pokazatelj koji iz računice isključuje (trenutno opadajuće) cijene energije i hrane, a koja prošli mjesec ubrzala na 11,3 posto, s 10,5 posto u prosincu.

Pad cijena energenata, posebno plina koji danas jeftiniji nego što je bio prije početka rata u Ukrajini, ispuhuje inflatorne pritiske, ali i dalje ostaju na povišenim razinama. S otvaranjem kineskog gospodarstva i normalizacijom trgovine postupno se otklanjaju uska grla globalnih lanaca nabave što ublažava nestašice određenih dobara.

Posustajanje rasta BDP-a ima i drugu stranu. U HNB-u kažu da usporavanje aktivnosti u europodručju i Hrvatskoj “smanjuje mogućnosti poduzeća da povećanje troškova prebacuju na potrošače”.

Realne plaće posustaju
Istovremeno, pritisak na tvrtke dolazi i s robusnog tržišta rada na kojem ne jenjava snažna potražnja za radnicima koju prati niska i opadajuća nezaposlenost. Premda nominalne plaće “razmjerno snažno rastu”, realna primanja i dalje su u ‘crvenom’ zbog visoke inflacije.

Također, usporavanje rasta cijena industrijskih proizvoda zasad je neznatno, dok se rast cijena usluga ubrzao. Siječanjskom kretanju cijena pečat je dalo i uvođenje eura koje je u Hrvatskoj “vjerojatno imalo vrlo blag utjecaj na kretanje inflacije”, ponajviše na valu poskupljenja u uslužnim djelatnostima što je u skladu s iskustvima drugih članica EU koje je uvele zajedničku valutu.

U takvom okruženju nastavlja se stezanje monetarne politike i počinje osjećati prijenos više cijene novca na domaće tržište. Zasad je rast kamatnih stopa primjetan samo kod kredita poduzećima, dok su ostale kamatne stope ostale uglavnom nepromijenjene, napominju u HNB-u, dodajući da će se zbog “strukture i frikcija” puni učinak protegnuti tijekom određenog razdoblja.