Europska komisija korigirala je naniže procjene za gospodarstva u Europskoj uniji koja nastavljaju rasti, ali sporije nego što se procjenjivalo, te očekuje usporavanje inflacije. Europska lokomotiva, Njemačka, ove godine past će u recesiju.

Komisija je objavila privremene ljetne ekonomske prognoze s podacima o kretanju BDP-a i inflaciji u šest najvećih gospodarstava u EU-u, u europodručju i u EU-u u cjelini. Šest najjačih gospodarstava u EU su Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Nizozemska i Poljska. Podaci iz ostale 21 države članice uzeti su u obzir u zbirnim podacima za europodručje i EU27.

Padaju cijene energije
Komisija je smanjila procjenu rasta gospodarstva u EU-27 za ovu godinu na 0,8 posto s 1 posto, koliko je predviđala u proljetnim ekonomskim prognozama. Za sljedeću godinu smanjila je procjenu rasta s 1,7 posto na 1,5 posto. U eurozoni se očekuje 0,8 posto raste ove godine (u proljetnim prognozama bilo je 1 posto). Procjena rasta za 2024. za europodručje sada je 1,3 posto, umjesto ranijih 1,6 posto.

Očekuje se da će harmonizirani indeks potrošačkih cijena ove godine u EU27 iznositi 6,3 posto, u odnosu na 6,7 posto proljetos. U europodručju procjenjuje se da će inflacija ove godine usporiti na 5,6 posto (u proljetnim prognozama bilo je 5,8 posto), a sljedeće godine pasti na 2,9 posto, dok je procjena u proljetnim prognozama bila 2,8 posto.

Inflacija usporava zbog pada cijena energije i smanjenja inflatornog pritiska cijena hrane i industrijskih dobara. Komisija očekuje da će cijene energije u ostatku godine nastaviti padati, ali sporijim ritmom.

Očekuje se lagani rast cijena energije u 2024. zbog rasta cijene nafte. Usluge poskupljuju tvrdoglavije nego se očekivalo, ali trebale bi početi usporavati pod utjecajem pooštravanja monetarne politike i slabljenja pandemijskih poticaja. Cijene hrane i neenergetskih industrijskih proizvoda nastavit će padati, kao i ulazni troškovi.

“Zadnji podaci pokazuju da je gospodarska aktivnost u EU bila prigušena u prvoj polovici 2023. nakon strašnih šokova koje je pretrpjela EU. Slabost domaće potražnje, osobito potrošnje, pokazuje da su potrošačke cijene većine dobara i usluga visoke i još uvijek rastu te uzimaju veći danak nego što se očekivalo u proljetnim prognozama”, ocjenjuje Komisija.

Snažno tržište rada
U Bruxellesu procjenjuju da će BDP europske lokomotive, Njemačke, ove godine pasti 0,4 posto. U idućoj se očekuje 1,1-postotni oporavak. Ostalih pet zemalja trebalo bi porasti. Najviše procjene ima Španjolska, čiji bi BDP ove godine trebao rasti 2,2 posto, a sljedeće 1,9 posto. Francuska bi trebala zabilježiti rast 1 posto ove godine, a sljedeće 1,2 posto, Italija 0,9 posto ove i 0,8 posto sljedeće godine, Nizozemska 0,5 i 1 posto te Poljska 0,8 ove godine, potom 1,4 posto.

Tržište rada i dalje je iznimno snažno, bilježe se rekordno niske stope nezaposlenosti, rast zaposlenosti i povećanje plaća. Oštri pad kredita banaka poduzećima pokazuje da pooštravanje monetarne politike utječe na gospodarstvo.

Anketni pokazatelji sada ukazuju na usporavanje gospodarske aktivnosti tijekom ovoga ljeta i sljedećih mjeseci, s kontinuiranom slabošću u industriji i slabljenjem zamaha u području usluga, unatoč snažnoj turističkoj sezoni u mnogim dijelovima Europe, navodi Komisija.