S usporavanjem inflacije, ali i sve sumornijih izvješća o rastu, Europska središnja banka u četvrtak je snizila kamatne stope, uz poruku da ostaje oprezna oko budućih poteza. Kamatna stopa na prekonoćne depozite snižena je 25 baznih bodova, na 3,5 posto, što je potez koji je većina tržišnih igrača uglavnom očekivala. Prosječna inflacija u 20 zemalja monetarne unije spustila se na 2,2 posto u kolovozu, pokazuju preliminarne procjene, sa srpanjskih 2,6 posto. Istovremeno, inflacija u Hrvatskoj i dalje nadmašuje prosjek. Mjerene harmoniziranim indeksom, koji omogućuje usporedbu s drugim zemljama (HIPC), u kolovozu su bile više 3 posto na godišnjoj razini.

Nakon rujanskog sastanka ulagači fokus okreću daljnjim mogućim rezovima, no iz Frankfurta ponovno oprez oko signaliziranja smjera monetarne politike. “Ne obvezujemo se unaprijed na određenu stopu”, rekla je predsjednica ECB-a Christine Lagarde, prenosi Reuters. “Gledamo cijeli niz pokazatelja”, rekla je Lagarde, ističući da će inflacija u rujnu vjerojatno biti niža zbog baznih učinaka. Dodala je da se inflacija nastavlja održavati u rastućim plaćama, premda su ukupni pritisci na troškove rada ublaženi.

Dio kreatora monetarne politike, uglavnom iz južnih zemalja, smatraju da rizici recesije rastu i da visoke kamatne stope nepotrebno ograničavaju rast. Oni oprezniji, i dalje u većini, upozoravaju da bitka s inflacijom još nije dobivena s obzirom na pritiske s tržišta rada i tvrdoglav rast cijena usluga.

ECB je snizio projekciju rasta eurozone na 0,8 posto ove godine, s lipanjskih 0,9 posto, a povratak inflacije na ciljanih dva posto očekuje do kraja 2025.