Europska središnja banka (ECB) ovoga će tjedna započeti novu eru, navodi Bloomberg, vrlo vjerojatnom odlukom o smanjivanju monetarnih poticaja kako bi se barem malo zauzdala inflacija koja sve više izmiče kontroli.

Naoružani novim makroekonomskim prognozama te cijenama koje rastu rekordnim tempom, predsjednica ECB-a Christine Lagarde i njezine kolege započet će sa smanjivanjem nekoliko bilijuna eura vrijednog programa otkupa obveznica te otvoriti put izlasku iz osam godina duge politike niskih kamatnih stopa.

Nema povratka na staro
Već sama činjenica da je stopa inflacije četiri puta veća od ciljanih 2 posto dovoljno je alarmantna, a sadašnje prognoze kazuju da inflacija neće pasti ispod te željene razine barem do kraja 2024. godine.

Najnoviji makroekonomski podaci prvi će puta pokazati punu sliku koju je donio rat u Ukrajini, koji će – neovisno kada završi – imati produljeni učinak na cijene hrane i energenata. Nova realnost pokazuje da su se konačno ostvarili preduvjeti za ECB-ovo podizanje kamatnih stopa, čime će se pridružiti američkom Fedu i britanskom BoE. Odluka se očekuje u četvrtak.

”S ovim prognozama može se reći da su tri kriterija ispunjena kako bi se počeli ukidati poticaji”, ističe Karsten Junius, ekonomist švicarske banke Bank J Safra Sarasin iz Züricha.

“ECB zaista može zatvoriti to staro poglavlje i suočiti se s novim prijetnjama”, dodaje taj ekonomist. Ti su izazovi u oštrom kontrastu s ekonomskom slikom prije pandemije koronavirusa, kada su se dužnosnici ECB-a borili sa puzajućom inflacijom. Preokret je bio dramatičan.

Pitanje je samo koliko
Inflacija u eurozoni dosegla je 8 posto, pokretana skokom cijena energije i poremećajima u opskrbnim lancima. Čak i ako se ti problemi riješe, inflatorna dinamika kakvoj smo svjedočili proteklo desetljeće vjerojatno se neće vratiti, smatra i sama Lagarde.

Sve je manje sumnje da će na srpanjskoj sjednici doći do odluke o povećanju kamatnih stopa. Pitanje je samo koliko će to povećanje iznositi.

U Vijeću guvernera neki zagovaraju čak i povećanje od 0,50 posto. Većina ekonomskih analitičara predviđa da će se ove godine ECB odlučiti za dva povećanja po 0,25 posto, na idućoj te rujanskoj sjednici. No, Bank of America prošloga je tjedna zaoštrila svoje prognoze, ističući da će doći do dva povećanja po 0,50 posto.

Iako ECB u podizanju kamatnih stopa kasni u odnosu na ostale vodeće središnje banke, neki se pribojavaju da će ovogodišnje povećanje ipak doći prebrzo, imajući u vidu činjenicu da se gospodarstvo još nije potpuno oporavilo od pandemije te da je povjerenje potrošača prilično narušeno ruskom invazijom na Ukrajinu.

Primjerice, u kontekstu rastućih cijena hrane, gotovo polovica Nijemaca tvrdi da je snažno ili vrlo snažno smanjilo potrošnju, pokazuje prošlotjedna anketa. Evelyn Herrmann, ekonomistica u Bank of America smatra kako je ECB-u važno pokazati kako nešto čini po pitanju zauzdavanja inflacije, iako to znači i ugroziti ekonomski rast.