Europska središnja banka (ECB) mora prestati subvencionirati komercijalne banke isplatom visokih kamata na položeni novac koji im je posudila po niskoj cijeni, rekao je guverner austrijske središnje banke Robert Holzmann u intervjuu Reutersu.

U razdoblju jeftinog novca komercijalne banke nagomilale su višak likvidnosti od čak 3,2 bilijuna eura koji su položile na račune u ECB-u i sada im nosi kamate po stopi od četiri posto.

ECB i središnje banke članice eurozone nagomilali su pak gubitke koji se mjere u milijardama eura. “Ne postoje argumenti u monetarnoj politici koji bi opravdavali takve subvencije”, naglasio je austrijski guverner, član ECB-ovog upravnog vijeća.

Ogromni troškovi
“Neprihvatljivo je što aktualna struktura stvara ogroman teret za financijske rezultate središnjih banaka”, rekao je Holzmann. “Ne možemo bilježiti gubitke kojima se ne nazire kraj, to je jednostavno neprihvatljivo”, naglašava.

Do ljeta 2022. godine ECB je tiskao novac, kupujući državne i korporativne obveznice kako bi snizio cijenu kredita i potaknuo gospodarsku aktivnost i inflaciju u eurozoni. U razdoblju negativnih kamatnih stopa troškovi takve monetarne politike bili su mali.

U srpnju 2022. središnja monetarna institucija eurozone počela je podizati kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, koju je raspirilo poskupljenje energije i hrane. Do rujna prošle godine podigli su ih za čak 4,5 postotnih bodova, što im je donijelo ogromne troškove i gubitak u 2023. Pojedine središnje banke u eurozoni upozorile su da ne očekuju pozitivan rezultat ni u ovoj godini, a možda ni u 2025.

ECB je, dijelom i zato, odredio da komercijalnim bankama neće isplaćivati kamatu za jedan posto položenog novca. Neki dužnosnici, uključujući predsjednika njemačke središnje banke Joachima Nagela, zalagali su se da udio bude veći, ali nisu dobili podršku. Bundesbank je lani u stavci kamata zabilježio neto minus od 13,9 milijardi eura.

Austrijski guverner poručuje da ne odustaje od zahtjeva da se smanje isplate komercijalnim bankama. “Ta rasprava za mene definitivno nije završena”, rekao je Holzmann, tvrdeći da ECB komercijalnim bankama ne bi trebao plaćati kamate na pet do deset posto iznosa depozita. “Time bismo, po mom mišljenju, mogli vratiti dio novca”, dodaje.

Neočekivano usporavanje
Uoči sastanka Europske središnje banke idućeg tjedna na kojem će se raspravljati o monetarnoj politici, Eurostat je objavio prvu procjenu rasta cijena u eurozoni. Inflacija u 20 zemalja eura neočekivano je usporila prošlog mjeseca ojačavajući oklade da će ECB započeti snižavati kamatne stope.

Unatoč očekivanjima da će inflacija ostati nepromijenjena, rast potrošačkih cijena usporio je u ožujku na 2,4 posto s 2,6 posto zbog nižih cijena hrane, energije i industrijskih proizvoda. Temeljna inflacija u međuvremenu je pala na 2,9 posto s 3,1 posto, što je ispod očekivanih tri posto, pokazali su podaci Eurostata.