Europska središnja banka (ECB) podignula je ključnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova što je i službeno kraj osmogodišnjeg eksperimenta negativne cijene novca.

S inflacijom koja se u eurozoni neumorno približava dvoznamenkastom pragu, a koji je u Hrvatskoj već preskočen, Frankfurt je konačno uskočio na vlak restriktivnije monetarne politike.

Ono što je iznenađenje jest odluka da se stopa poveća dvostruko više od, tjednima najavljivanih, samo 25 baznih bodova.

Slijede još više kamate
Odluka ECB-a koja depozitnu stopu podiže na 0% očekivano “neće imati nikakav značajni učinak po hrvatske građane i gospodarstvo”, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Guverner HNB-a istaknuo je da podizanje kamatnih stopa koincidira s ulaskom Hrvatske u eurozonu koji ima suprotan efekt smanjujući troškove financiranja i kamatne stope.

Podsjetio je da implementacija eura za banke znači smanjenje obvezne pričuve na 1 posto te ukidanje obveze održavanja minimalno potrebnih deviznih potraživanja što će kreditorima osloboditi 34,2 milijarde kuna i pet milijardi eura.

“To će bankama smanjiti troškove financiranja, pa već i one najavljuju da, bez obzira i na trenutni porast euribora, neće povećavati kamatne stope”, rekao je Vujčić. Ipak, nastavi li se ciklus podizanja kamatnih stopa u eurozoni u rujnu i listopadu “u jednom trenu moguće je da se dogodi prelijevanje na varijabilni dio, kroz porast euribora”, dodaje. Nastavak podizanja kamata na jesen čini se prilično izvjesnim.

“Cjenovni pritisci šire se na sve više sektora. Većina pokazatelja inflacije dodatno je porasla i očekujemo da će inflacija ostati neželjeno visoka još neko vrijeme”, rekla je predsjednica ECB-a Christine Lagarde na konferenciji za novinare nakon drastičnog zaokreta u politici banke.

Snažnije zatezanje od očekivanja pokazuje da je Upravno vijeće ECB-a ipak odgovorilo na pozive da monetarne poteze povlači na osnovu najnovijih ekonomskih brojki, piše Bloomberg dodajući da nema signala koliko će iznositi daljnja povećanja.

Skok prinosa
Nakon objave ECB-a porasla je vrijednost eura na 1,0268 dolara, a skok su zabilježili prinosi na državne obveznice. Prinos na njemački 10-godišnji Bund porastao je 10 baznih bodova, na 1,36 posto. Kako bi ublažilo rast troškova zaduživanja, ECB je osmislio novi instrument “Transmission Protection Instrument” (TPI) kojim bi se visoko zadužene članice zaštitile na obvezničkim tržištima.

O samom alatu objavljeno je da će biti na raspolaganju svim članicama, o njemu će odlučivati Upravno vijeće ECB-a uzimajući u obzir “višestruke indikatore” uključujući pridržavanje fiskalnih pravila, TPI će izbjegavati uplitanje u stav monetarne politike, a neki od specifičnih rizika pojedine zemlje moći će se adresirati starijim monetarnim instrumentom.

Konačno, ECB je stava da radije ne bi koristio TPI, ali neće oklijevati bude li to potrebno. Prinos na hrvatske državne obveznice s dospijećem 10 godina iznosio je 3,13 posto, dok je ‘spread’ prema referentnoj vrijednosnici bio oko 186 bodova.