Gospodarski rast eurozone ostat će slab u kratkom roku zbog slabljenja usluga i tržišta rada, no unatoč tome zemlje ne bi trebale oslobađati diskrecijske rezerve banaka kako bi ublažile posljedice usporene ekonomske aktivnosti, rekao je potpredsjednik Europske središnje banke Lusi de Guindos.

Neke od najvećih zemalja eurozone uvele su protuciklički zaštitni sloj kapitala koji prisiljava kreditore da u boljim vremenima sa stane stave više kapitala koji bi se mogao osloboditi kada se ciklus preokrene.

Među njima je i Hrvatska, u kojoj se trenutno od 31. ožujka ove godine primjenjuje kapitalni sloj od 0,5 posto koji će se od 31. prosinca povećati na 1 posto, a s krajem lipnja iduće godine na 1,5 posto.

Rast ispod 5 posto
“Makroprudencijalne vlasti trebale bi sačuvati rezerve kapitala koji se mogu osloboditi kako bi osigurale njihovu dostupnost u slučaju da se uvjeti u bankarskom sektoru pogoršaju”, rekao je de Guindos u ponedjeljak. Te slojeve ove godine primijenile su Njemačka i Francuska, a Pariz iz planira povećati od početka iduće godine.

Nizozemska je najavila da će udvostručiti stopu od idućeg svibnja, objavio je Reuters. Brojke koje stižu iz realnog sektora daju razloga za zabrinutost što će se dogoditi s rastom zemalja eurozone. Nakon ovogodišnje stagnacije, izgledno je da će oporavak u 2024. biti plitak, sa stopama ispod jedan posto.

“Slabija industrijska aktivnost prelijeva se na usluge. Vjerojatno je da će gospodarstvo eurozone ostati prigušeno u kratkom roku”, rekao je de Guindos dodavši da je čak i tržište rada, svijetla točka gospodarstva bloka, počelo pokazivati znakove slabljenja.

Usporavanje ekonomije ruku pod ruku dolazi s rekordnim podizanjem kamatnih stopa kroz desert uzastopnih povećanja u pokušaju ECB-a da uspori potražnju i vrati inflaciju natrag prema ciljanih dva posto.

Iako je inflacija pala ispod tri posto, de Guindos je upozorio da će vjerojatno ponovno porasti u nadolazećim mjesecima, čak iako u srednjem roku inflatorni pritisci nastavljaju popuštati. Govoreći o izgledima za kamatne stope, de Guindos je rekao da će ECB imati više informacija u prosincu “kako bi ponovno procijenio izglede inflacije i nužne mjere politike” ponovivši ocjenu da će znatnu ulogu u smanjenju inflacije imati dovoljno dugo zadržavanje kamatnih stopa na aktualnoj razini.

Neizvjesno s energentima
Nakon što je središnja banka u Frankfurtu prošlog mjeseca prekinula niz podizanja kamatnih stopa, tržišta očekuju da će idući potez biti njihovo smanjenje, a to se možda dogodi već u travnju. Brz pad inflacije na 2,9 posto prošlog mjeseca dodatno je pojačao takva očekivanja, no čelnica ECB-a Christine Lagarde upozorila je da bi rast cijena mogao čak ubrzati u kratkom roku zbog visoke cijene energenta.

“U budućnosti će brojke vjerojatno opet porasti i to bismo trebali očekivati. Čak i ako cijene energije sada ostanu relativno nepromijenjene, izgubit ćemo bazni učinak u siječnju i veljači”, rekla je Lagarde natuknuvši da “čak i ako se inflacija poveća, još jedno povećanje kamata možda neće biti potrebno”.