Spašavanje Cipra prijeti rastu u istočnoj Europi. Upozorenje je to Jeromina Zettelmeyera, zamjenika glavnog ekonomista Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) nakon što je Cipar prošloga tjedna s Europskom unijom, Europskom središnjom bankom i Međunarodnim monetarnim ispregovarao paket pomoći vrijedan deset milijardi eura. Europska razvojna banka tvrdi da to spašavanje može prouzročiti usporavanje rasta u istočnoj Europi kroz trgovniske i bankarske veze jer može uzrokovati masovno povlačenje kapitala iz najzaduženijih članica eurozone. Zettelmeyer kaže da bi još jedna nesigurnost u europskoj dužničkoj krizi mogla povećati troškove zaduživanja banaka i potencijalno potaknuti odljev velikih depozita i kapitala iz država koje imaju lošije banke ili vlade. 

Veliki rizici
Istočna Europa se prije početka krize 2008. godine oslanjala na priljev stranog kapitala kao i na jednostavniji pristup kreditima te izvoz kako bi poticala rast viši od pet posto godišnje. Na Cipru se dogodilo to da međunarodni kreditori tamošnjim velikim štedišama nameću gubitke u zamjenu za deset milijardi eura vrijedan paket spašavanja, što bi moglo dovesti i do odljeva kapitala i slabijeg rasta u državama kao što su Italija i Španjolska. "To su vrlo važne države, vrlo su velike i ako dođe do usporavanja u Europskoj uniji, to će sigurno utjecati i na 29 zemalja na istoku Europe u kojima je EBRD aktivan. Rizici su viši nego što smo mislili", kazao je Zettelmeyer. Prema posljednjoj procjeni EBRD-a za gospodarstva istočne Europe koja je objavljena u siječnju, ovogodišnji rast trebao bi iznositi oko tri posto, dok je u prošloj bio 2,6 posto. "U posljednjoj procjeni pretpostavljali smo da će BDP u regiji u prvom tromjesečju zabilježiti rast. Teško je sada reći je li i koliko ciparska epizoda na to utjecala", objasnio je Zettelmeyer. Ističe da iako je zabrinutost velikih štediša pretjerana, EU nije dovoljno učinila kako bi ih uvjerila da će formula spašavanja koja se koristila na Cipru ostati jedinstven slučaj. "To je nešto što nije objašnjeno i svakako bi pomoglo kada bi EU dala dodatno pojašnjenje", kaže Zettelmeyer. 

Izbjegavaju scenarij
Ciparsko je spašavanje potaknulo i zabrinutosti financijskih tržišta zbog Slovenije i hoće li ta nama sudjedna država uspjeti izbjeći pomoć Europe. Kao i kod svih bankarskih sustava u istočnoj Europi, tako i u Sloveniji, nisu se oslanjali na "masivne volumene" velikih štediša, što je potpuno drugačije od Cipra. No, Slovenija se bori s recesijom od 2009. godine i pokušava izbjeći scenarij da postane šesta članica monetarne unije koja će zatražiti pomoć, piše Bloomberg. Dvije najveće banke. Nova ljubljanska banka i Nova kreditna banka Maribor bore se s rastom loših kredita nakon kolapsa građevinske industrije.Stoga, nakon Cipra, kojega se još uvijek detaljno i pozorno promatra, Europi već prijeti novi problem. Investitori su zabrinuti da slovenska vlada neće uspjeti provesti četiri milijarde eura vrijedan plan spašavanja. Državi, naime, ove godine treba tri milijarde eura, dok bankama treba dodatnih milijardu eura svježeg kapitala, posljednje su procjene Međunarodnog monetarnog fonda.